Učitavanje…
Roditelji najviše pitaju treba li saglasnost, a putovanja se lome na dokumentu koji svi smatraju riješenim. Pasoš važi, ali ne dovoljno dugo po pravilima države u koju se ide. Dijete je u međuvremenu dobilo drugo prezime, pa podaci u ispravi više ne odgovaraju matičnoj evidenciji. Ili .
Nijedna od te tri stvari ne rješava se na graničnom prelazu.
Dijete granicu prelazi s vlastitom putnom ispravom, bez obzira na uzrast. Pasoš roditelja tu ne pomaže, a Granična policija BiH izričito navodi da se državna granica BiH ne može preći s rodnim listom, zdravstvenom ili školskom knjižicom.
Lična karta je alternativa samo za četiri države: Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Albaniju, s kojima BiH ima potpisan međunarodni sporazum. Kod djece se to pitanje rijetko i postavi, jer se lična karta izdaje tek od navršenih 15 godina, na zahtjev maloljetnika i roditelja, a obavezna postaje tek s punoljetstvom.
Za Hrvatsku i ostatak Evropske unije pasoš nije jedna od opcija nego uslov, i to biometrijski. Bezvizni boravak do 90 dana Unija je državljanima BiH odobrila uz izričitu ogradu: izuzeće od vize važi samo za nosioce biometrijskih pasoša. Granična policija BiH isto to ponavlja za Hrvatsku, od njenog ulaska u Uniju. BiH biometrijske pasoše izdaje od 2009. godine, a kako nijedan pasoš ne važi duže od deset godina, svaki koji danas važi jeste biometrijski.
Rok važenja se ne procjenjuje po analogiji s pasošem odraslog. Zakon o putnim ispravama BiH vezuje ga za uzrast nosioca u trenutku izdavanja i pravilo je isto u cijeloj zemlji.
| Uzrast u trenutku izdavanja | Rok važenja pasoša |
|---|---|
| Dijete mlađe od 3 godine | 3 godine |
| Od 3 do 18 godina | 5 godina |
| Punoljetne osobe | 10 godina |
Pasoš izdat bebi istekne prije polaska u školu, a onaj izdat prvašiću negdje u toku osnovne. Ako dijete nije putovalo dvije ili tri godine, datum isteka provjerite prije nego što uplatite aranžman.
Zahtjev za putnu ispravu nadležni organ rješava u roku od 30 dana, a diplomatsko ili konzularno predstavništvo u roku od 60 dana. Ko tek vadi prvi pasoš za dijete, na taj rok mora dodati i vrijeme za rodni list i JMB.
Osnovna granična provjera je kratka i uvijek ista. Po Zakonu o graničnoj kontroli, uvidom u putnu ispravu utvrđuje se identitet i tri stvari: je li osoba koja je ispravu predočila njen nosilac, važi li isprava i je li oštećena ili falsifikovana. Od te tri stavke roditelji obično provjere samo rok važenja.
Kod male djece prva zapinje fotografija. Otisci prstiju i potpis se ne uzimaju od djeteta do navršene dvanaeste godine, pa se identitet mlađeg djeteta na granici oslanja prije svega na sliku, a slika bebe u pasošu petogodišnjaka tu pomaže manje nego što bi trebalo. Zakon o ličnoj karti za taj slučaj ima izričito pravilo i traži zamjenu kad se izgled toliko promijeni da više ne odgovara fotografiji. Za putnu ispravu takvog pravila nema, ali nadležni organ pasoš mijenja na običan zahtjev nosioca.
Ostaje stanje same knjižice. Dječiji pasoš putuje po torbama i po dječijim rukama, pa presavijene korice, mokre stranice ili išarana strana s podacima nisu kozmetika nego upravo ono što službenik gleda.
Nikad na granici, uvijek prije puta
Istekao rok, neusklađeno prezime i oštećena isprava rješavaju se zahtjevom kod nadležnog organa. Nijedno od toga se na graničnom prelazu ne popravlja.
Pasoš pritom izgleda uredno, pa se ovaj slučaj rijetko predvidi. Granična policija BiH navodi da je državljanin koji promijeni lično ime, samo ime ili samo prezime dužan zamijeniti i putnu ispravu: novi podaci su već u matičnim knjigama i u bazama IDDEEA-e i ne slažu se s onim što u pasošu piše, pa takva isprava nije validna za prelazak državne granice. Uz to prestaje služiti i kao dokaz identiteta.
Rokovi teku od upisa promjene u matične knjige, ne od vjenčanja, presude ili rješenja.
Propušten rok u Federaciji ne košta samo na granici. Kantonalni MUP koji je promjenu odobrio po službenoj dužnosti poništava vlastito rješenje, a za nepodnošenje zahtjeva propisana je novčana kazna od 300 do 1.000 KM. Granična policija napominje da slične odredbe imaju i Republika Srpska i Brčko distrikt.
Kad prezime mijenja roditelj, djetetov pasoš se ne mijenja sam od sebe. To su dva odvojena postupka, a usklađivanje isprava poslije braka ili razvoda ima svoj redoslijed.
Granična policija BiH kontroliše izlazak i na to pitanje odgovara. Za uslove ulaska i boravka izričito upućuje na nadležne organe države u koju se putuje, uz napomenu da za to nije nadležna. Provjera zato ide u dva koraka: prvo šta BiH traži da dijete izađe, pa šta odredište traži da uđe.
Za Evropsku uniju i schengensko područje drugi korak ima brojku. Uslovi ulaska za državljane trećih zemalja traže putnu ispravu koja važi najmanje tri mjeseca nakon planiranog datuma odlaska s teritorije država članica i koja je izdata u prethodnih deset godina. Odstupanje od tromjesečnog uslova predviđeno je samo za opravdan hitan slučaj.
U praksi to znači jedno. Od datuma isteka pasoša oduzmite tri mjeseca, pa tu brojku uporedite s datumom povratka, a ne s datumom polaska. Pasoš koji ističe u novembru ne pokriva put koji se završava u septembru. Drugi uslov, deset godina od izdavanja, s bh. pasošem se ispunjava sam od sebe, jer nijedan i ne važi duže.
Uz to na vanjskim granicama Schengena radi EES, pa svako dijete ulazi u evidenciju kao poseban putnik, po podacima iz svog pasoša.
Za države van Unije pravilo se ne pretpostavlja. Uslove ulaska objavljuju ambasada, konzulat ili nadležno ministarstvo te države i to je jedini izvor koji vrijedi.
Odrasla osoba uz dijete prolazi istu provjeru i ista pravila o roku važenja. Uredan dječiji pasoš ne pomaže ako roditeljski ističe za dva mjeseca, a putuje se u Uniju.
Kad dijete ne putuje s roditeljem, podaci u saglasnosti moraju se poklopiti s dokumentom osobe koja stoji pred šalterom. Upoređuju se ime, prezime i broj isprave, a neslaganje znači da saglasnost to putovanje ne pokriva. Klasičan slučaj: saglasnost je pisana na baku, a u zadnji čas krene tetka.
Za dijete mlađe od 14 godina koje putuje s jednim ili oba roditelja saglasnost pri izlasku iz BiH nije potrebna. Ovjerena saglasnost oba roditelja traži se kad dijete putuje u pratnji druge osobe.
Osim pasoša i eventualne saglasnosti, u ručnoj torbi je korisno imati još nekoliko papira. Nijedan nije putna isprava i nijedan ne zamjenjuje pasoš, ali svaki odgovara na pitanje koje se na granici zna postaviti.
Ništa od toga ne spada u obavezno za sve. Za konkretnu porodicu jedan od tih papira odlučuje hoće li provjera trajati minut ili se pretvoriti u razgovor u kojem nemate čime odgovoriti.
Redoslijed nije proizvoljan. Prve tri stavke obavite odmah, dok još ima vremena da se isprava zamijeni.
Odgovori Granične policije o tome s kojim ispravama državljani BiH prelaze granicu, šta vrijedi za Hrvatsku i šta se dešava kad se promijeni ime ili prezime.
Tekst zakona s rokovima važenja pasoša po uzrastu (čl. 29.), pravilom za dijete mlađe od 14 godina (čl. 8.) i uzimanjem biometrije (čl. 19c).
Šta obuhvata osnovna granična provjera lica i po čemu se ocjenjuje predočena putna isprava (čl. 34.).
Uslovi ulaska za državljane trećih zemalja: koliko dugo poslije povratka putna isprava mora važiti i u kojem je roku morala biti izdata (čl. 6.).
Spisak država bez vizne obaveze, s bilješkom uz Bosnu i Hercegovinu da se izuzeće odnosi samo na nosioce biometrijskih pasoša.
Zvanično objašnjenje pravila o roku važenja pasoša, uz napomenu da dijete mora imati svoju putnu ispravu i vizu kad se ona traži.
Stranica agencije o biometrijskom pasošu: šta nosi elektronski čip, koje se vrste pasoša izdaju i ko je nadležan za zahtjev.
Rok od 15 dana za zamjenu ličnih isprava poslije upisa promjene imena i šta slijedi ako se propusti (čl. 17. i 22.).
Od koje se godine maloljetniku može izdati lična karta i u kojem se roku mijenja kad se promijeni podatak ili izgled imaoca.
