Učitavanje…
Učitavanje…
Ostavinsku raspravu ne pokreće porodica i za to ne postoji nikakav obrazac. Kad matičar upiše smrt u matičnu knjigu umrlih, dužan je sastaviti smrtovnicu i dostaviti je sudu u roku od 15 dana od upisa. Taj rok je isti u FBiH, RS i Brčko distriktu. Sud zatim otvara predmet po službenoj dužnosti: u FBiH i Brčkom u roku od 30 dana od prijema smrtovnice, a u RS čim sazna za smrt, s tim da u RS nasljednici mogu i sami podnijeti zahtjev za pokretanje.
Matičar sastavlja smrtovnicu na osnovu podataka koje daju srodnici. Ona, uz potvrdu smrti, sadrži početne podatke za predmet o nasljednicima i njihovim adresama, testamentu te poznatoj imovini i dugovima. Nasljednik ili nekretnina koji se tu ne spomenu neće se sami pojaviti u spisu; predmet će se zbog njih kasnije vraćati i dopunjavati.
Postupak u prvom stepenu vodi sud ili notar kao povjerenik suda. Povjeravanje notaru je pravilo u sva tri sistema. Sud predmet šalje notaru sa službenim sjedištem na svom području, a kad ih je više, predmeti se dijele ravnomjerno po abecednom redu prezimena. Notar u povjerenom predmetu nije advokat jedne strane niti privatni savjetnik. On poziva učesnike, uzima izjave, utvrđuje nasljednike i sastav zaostavštine i donosi rješenje, s ovlaštenjima kakva ima sudija. Razlike u propisima, nadležnosti i rokovima navedene su u tabeli:
| Pitanje | FBiH | Republika Srpska | Brčko distrikt |
|---|---|---|---|
| Gdje je postupak uređen | Zakon o nasljeđivanju FBiH ("Sl. novine FBiH" 80/14), postupak od čl. 198. | Zakon o vanparničnom postupku RS ("Sl. glasnik RS" 36/09, 91/16, 16/23 i 27/24), čl. 91. do 156. | Zakon o nasljeđivanju Brčko distrikta BiH ("Sl. glasnik BD BiH" 36/17), postupak od čl. 203. |
| Ko vodi predmet | Općinski sud ili notar; sud predmet povjerava notaru (čl. 200. i 261.) | Osnovni sud ili notar; sud predmet povjerava notaru u roku od osam dana od prijema smrtovnice (čl. 94.) | Osnovni sud Brčko distrikta ili notar; sud predmet povjerava notaru (čl. 205. i 265.) |
| Može li se tražiti da vodi sud | Zakon tu mogućnost ne daje | Da, zahtjev se podnosi najkasnije na prvom ročištu (čl. 94. i 145.) | Zakon tu mogućnost ne daje |
| Prigovor na rješenje notara | 8 dana od dostave (čl. 209.) | 8 dana od dostave (čl. 151.) | 8 dana od dostave (čl. 213.) |
| Žalba na rješenje suda | 15 dana (čl. 212.) | 8 dana (čl. 17.) | 15 dana (čl. 216.) |
Prvo što treba saznati jeste ko vodi predmet i pod kojim brojem. Ako je predmet kod notara, podaci i isprave dostavljaju se notaru, a prigovor na njegovo rješenje sudu.
Mjesno je nadležan sud posljednjeg prebivališta ostavioca. Ako prebivališta nije bilo, gleda se boravište, a tek onda mjesto gdje se nalazi zaostavština ili njen pretežni dio (čl. 201. ZoN FBiH, čl. 97. ZVP RS, čl. 206. ZoN BD); nasljednici se o nadležnosti ne mogu dogovarati. Kod nekretnine u drugom entitetu treba imati na umu da se rješenje provodi u zemljišnoj knjizi entiteta u kojem nekretnina leži, a RS za nekretnine na svom području propisuje isključivu nadležnost svog suda kad je ostavilac imao prebivalište u RS (čl. 96. ZVP RS). Ako imovine ima u oba entiteta, na početku pitajte sud ili notara hoće li jedno rješenje pokriti sve ili će za dio imovine trebati poseban postupak.
U postupku učestvuju nasljednici i legatari, a strankom se smatra i svako ko polaže neko drugo pravo iz zaostavštine, recimo povjerilac koji prijavi potraživanje prema pokojniku.
Sud ni notar nemaju unaprijed podatke o imovini ostavioca. Sastav zaostavštine, testament, dugovi i porodični odnosi utvrđuju se pretežno iz onoga što učesnici dostave i izjave. Postupak se zato najčešće odgađa kada učesnici čekaju jedni na druge da dostave podatke o stanu, zemljištu, računima ili kreditima.
Prije prvog ročišta prikupite podatke o tome šta postoji, gdje se nalazi i oko čega ima neslaganja, prema sljedećih sedam pitanja. Ta priprema ne podrazumijeva da porodica unaprijed rješava sporove i ne daje joj pravo da dijeli imovinu.
Nasljedno pravo vanbračnog partnera po entitetima
U FBiH vanbračni partner nasljeđuje ravnopravno s bračnim (čl. 9. Zakona o nasljeđivanju FBiH); vanbračnom zajednicom smatra se zajednica koja je trajala do smrti i najmanje tri godine, ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete. Isto pravo poznaje i Brčko distrikt. U RS vanbračni partner nije zakonski nasljednik.
Sljedeće radnje ne moraju se obaviti strogim redoslijedom, ali svaka od njih štedi bar jedno odgođeno ročište:
Raspolaganje imovinom prije rješenja
Prikupljanje papira ne daje nikome pravo da prije rješenja rasporedi novac, stan, auto ili stvari iz kuće. Ko raspolaže cijelom zaostavštinom ili njenim dijelom, po zakonu se više ne može ni odreći nasljedstva (čl. 165. ZoN FBiH, čl. 156. ZoN RS).
Od smrti do rješenja predmet prolazi kroz pet koraka prikazanih u tabeli, uz radnje kojima porodica u svakoj fazi može spriječiti zastoj.
| Faza | Šta se dešava | Šta porodica može uraditi |
|---|---|---|
| Smrtovnica | Matičar upisuje smrt, sastavlja smrtovnicu prema podacima srodnika i dostavlja je sudu u roku od 15 dana od upisa. | Dati tačne podatke o partneru, djeci i ostalim srodnicima, o imovini i dugovima, i odmah reći za testament. |
| Pokretanje postupka | Sud otvara predmet po službenoj dužnosti: u FBiH u roku od 30 dana od prijema smrtovnice (čl. 227.), u Brčkom isto 30 dana (čl. 231.), u RS čim sazna za smrt (čl. 93.). | Ako poziv dugo ne stiže, provjeriti kod matičnog ureda je li smrtovnica poslana i kod suda pod kojim brojem se predmet vodi. |
| Povjeravanje notaru | Sud predmet u pravilu povjerava notaru; u RS u roku od osam dana, a notar tamo postupak mora provesti u roku koji odredi sud, najviše 90 dana (čl. 153. ZVP RS). | Zabilježiti ko vodi predmet i kome se dostavljaju isprave. U RS se najkasnije na prvom ročištu može tražiti da postupak vodi sud. |
| Rasprava | Utvrđuju se nasljednici, osnov nasljeđivanja, sastav zaostavštine i dugovi, i uzimaju se nasljedničke izjave. | Doći s dokumentima, podacima o imovini i dugovima, adresama nasljednika i jasnim pitanjima. |
| Rješenje | Donosi se rješenje o nasljeđivanju; pravosnažno rješenje se po službenoj dužnosti dostavlja poreskoj upravi i registru nekretnina. | Pročitati rješenje čim stigne, a poslije pravosnažnosti provjeriti banke, zemljišne knjige, katastar, režije i poreze. |
Ročište se najčešće svodi na utvrđivanje činjenica kroz četiri pitanja, bez dugih sudskih rasprava:
| Pitanje na raspravi | Zašto je važno |
|---|---|
| Ko su nasljednici | Dok se ne utvrdi krug nasljednika, ništa drugo se ne može raspodijeliti. |
| Postoji li testament | Mijenja osnov pozivanja na nasljeđe, ali ne briše automatski prava nužnih nasljednika. |
| Šta ulazi u zaostavštinu | Imovina koja nije obuhvaćena traži kasnije dopunsko rješenje. |
| Ima li spora | Sporne činjenice vode u prekid postupka i parnicu. |
Ko na ročište dođe bez pripremljene dokumentacije i ideje šta treba pojasniti, obično dobije novo ročište umjesto rješenja.
Na ročištu se daju i nasljedničke izjave. Niko ih ne mora dati: za onoga ko šuti, u FBiH i Brčkom vrijedi da želi biti nasljednik, a u RS sud o njegovom pravu odlučuje prema podacima kojima raspolaže. Ko se želi odreći nasljedstva, u FBiH to može do donošenja prvostepenog rješenja, izjavom na zapisnik ili u formi notarski obrađene isprave (čl. 163. ZoN FBiH), a u RS do završetka rasprave o zaostavštini (čl. 154. ZoN RS). Odricanje ne može biti djelimično ni pod uslovom, a jednom valjano data izjava se ne može povući. Zato izjavu ne treba davati dok odnos duga i imovine nije jasan.
Preciznost zapisnika s ročišta može biti presudna u kasnijem postupku. Nasljedničke izjave, prigovori, navodi o dodatnoj imovini, pozivanje na poklon, dug ili bračnu stečevinu vrijede onoliko koliko su precizno zabilježeni. Prije potpisa zapisnik pročitajte. Ako je nešto pogrešno uneseno, tražite ispravku odmah; ako je izostavljeno, tražite da se dopiše. Potpisan zapisnik koji ne odražava ono što je stvarno rečeno kasnije je vrlo teško osporavati.
Ne potpisujte ono što ne razumijete
Ako nije jasno je li izjava prihvatanje, odricanje, ustupanje dijela ili samo porodični dogovor, tražite objašnjenje prije potpisa. Razlike među tim izjavama su trajne.
Kad su nasljednici, osnov nasljeđivanja i sastav zaostavštine dovoljno utvrđeni, sud ili notar donosi rješenje o nasljeđivanju. U njemu piše ko šta nasljeđuje i u kojem dijelu, s oznakama nekretnina potrebnim za upis. Rješenje pročitajte odmah i u cjelini. Provjerite razlomke i jesu li nekretnina, račun, udio i vozilo tačno opisani. Ono što rješenjem nije obuhvaćeno nije izgubljeno, ali traži dopunski korak, pa je bolje reagovati dok teče rok za prigovor odnosno žalbu.
Pravosnažnost prije upisa i isplata
Za uknjižbu, banke i druge evidencije treba pravosnažno rješenje: ono protiv kojeg više nema prigovora ni žalbe. U FBiH notar neće staviti klauzulu pravosnažnosti niti dostaviti rješenje javnim registrima dok mu se ne plate nagrada i troškovi (čl. 268. ZoN FBiH).
Kad postupak stane, razlog je češće na strani učesnika nego suda. Tipični razlozi su da nisu svi nasljednici tačno popisani ili pozvani, testament je nejasan ili osporen, dio imovine nije dokumentovan, otvorilo se pitanje bračne stečevine ili dugova, ili među nasljednicima nema dogovora ni o osnovnim činjenicama. Dio ostavine koji svi uzimaju zdravo za gotovo, a formalno nije dokazan, redovno je mjesto zastoja.
Dešava se i da porodica mjesecima ne dobije poziv i zaključi da sud ništa ne radi. Nekad je predmet zaista u toku, nekad je smrtovnica nepotpuna ili poslana pogrešnom sudu, nekad nedostaju adrese nasljednika. Umjesto čekanja, ovo se može provjeriti odmah:
Poseban razlog čekanja je spor o činjenicama. Kad su među učesnicima sporne činjenice o kojima zavisi nečije pravo, ostavinski postupak se prekida, a na parnicu se upućuje onaj čije pravo sud smatra manje vjerovatnim, s rokom do 30 dana da je pokrene. Ko rok propusti, ne gubi pravo zauvijek: ostavina se dovršava bez tog zahtjeva, a on se može ostvarivati u kasnijoj parnici. Pravila su u sva tri sistema praktično ista (čl. 239. do 242. ZoN FBiH, čl. 127. do 130. ZVP RS, čl. 243. do 246. ZoN BD). Ako predmet vodi notar, u slučaju spora spis vraća sudu.
Ostavinska raspodjela imovine u ostavinskom postupku podrazumijeva i troškove. Na rješenje o nasljeđivanju plaća se sudska taksa prema vrijednosti zaostavštine, po tarifi koja je u FBiH kantonalna, a u RS i Brčkom je propisuju entitet odnosno distrikt, pa jedinstvenog cjenovnika za BiH nema. Kad postupak vodi notar, umjesto takse plaća se nagrada notara: u FBiH po pravilniku federalnog ministra pravde, uz izričito pravilo da se sudska taksa tada ne plaća (čl. 267. ZoN FBiH), a u RS nagrada ne može biti veća od sudske takse koja bi se naplatila pred sudom (čl. 156. ZVP RS). Svaka stranka snosi svoje troškove, a zajedničke sud dijeli u srazmjeri koju odredi.
Prije rasprave preporučljivo je dogovoriti ko privremeno plaća troškove i kako se kasnije poravnavaju. Ako jedan nasljednik plati taksu ili nagradu, dokaz o uplati treba sačuvati. Svaka odgoda zbog dokumenta koji nedostaje znači nove dolaske i dostave, pa i ukupan trošak raste.
Na raspravi se često raspravlja o vrijednosti imovine, jer o njoj zavise taksa odnosno nagrada, isplate među nasljednicima i procjena isplati li se nasljedstvo prihvatiti pored dugova. Spuštanje vrijednosti samo da trošak ispadne manji može stvoriti probleme kod prodaje, poreza ili međusobne isplate. Vrijednost ne mora utvrđivati vještak, ali ne smije biti proizvoljna: za stan i kuću polazište su lokacija, stanje i tržišne cijene, za vozilo starost i stanje, za račun saldo. Ako postoje dugovi, imovinu procijenite prije davanja nasljedničke izjave; ako dogovora o vrijednosti nema, tražite procjenu ili pravni savjet.
U jednostavnoj ostavini, s poznatim nasljednicima i urednom imovinom, porodica postupak obično završi bez advokata. Čim se pojavi osporen testament, bračna stečevina, dug veći od imovine, maloljetni nasljednik, nasljednik u inostranstvu ili pritisak da se neko odmah odrekne, savjet prije potpisa košta manje od parnice poslije njega. Ovi signali traže dodatnu provjeru:
| Signal | Zašto traži dodatnu provjeru |
|---|---|
| Neko traži da se odmah odreknete nasljedstva | Izjava je trajna, a bez izričite ograde obuhvata i vaše potomke. |
| Postoji dug, kredit ili izvršenje | Prvo se procjenjuje odnos duga i vrijednosti naslijeđene imovine. |
| Partner i djeca iz različitih odnosa | Prije podjele se raščišćavaju statusi i eventualna bračna stečevina. |
| Testament isključuje nekoga ko bi inače naslijedio | Otvara se pitanje nužnog dijela ili valjanosti testamenta. |
| Nekretnina nije uknjižena ili ima zabilježbu | Rješenje o nasljeđivanju samo po sebi ne rješava promet takve nekretnine. |
Novac na računu ulazi u ostavinsku masu i onda kad porodica zna PIN i ima karticu. Nastaviti koristiti račun kao da je vlasnik živ znači trošiti imovinu koja pripada svim nasljednicima. To otvara spor među njima i problem s bankom, a ko tako raspolaže zaostavštinom, može izgubiti i pravo da se nasljedstva odrekne.
Postupite ovim redom: obavijestite banku o smrti, pitajte koje dokumente traži i šta porodica s računom uopće smije odmah, provjerite postoje li krediti, kartice, trajni nalozi ili sef, i tražite da se stanje računa dostavi kroz ostavinski predmet ili nakon pravosnažnog rješenja. Za hitan trošak sahrane neke banke imaju internu proceduru plaćanja pogrebnom preduzeću po predračunu, pa ih o tome treba pitati. Takvo plaćanje nije obaveza svake banke. Dok rješenje ne postane pravosnažno, vrijedi pet pravila:
Nasljednik koji živi van BiH ostaje učesnik postupka, ali dostava, izjava i punomoć traže pripremu. Poziv mora stići na tačnu adresu, izjava mora biti u formi koju organ prihvata, a punomoć mora pokrivati baš ono za šta se daje. Ko to ostavi za sedmicu pred ročište, obično dobije odgodu, a nekad i odluku donesenu prema podacima kojima sud raspolaže.
Prije ovjere se isplati poslati nacrt punomoći ili izjave onome ko vodi predmet i pitati hoće li dokument u toj formi biti prihvaćen. Apostille, legalizacija i prevod ne traže se svugdje isto, a pogrešna forma znači novo zakazivanje kod stranog notara i novi trošak. U samoj punomoći treba stajati:
Nakon pravosnažnog rješenja može se pronaći račun, štedna knjižica, dionice, garaža, komad zemlje pod starom oznakom parcele ili dug koji niko nije prijavio. Raniji postupak se zbog toga ne ponavlja: naknadno pronađena imovina raspoređuje se dopunskim rješenjem, po pravilu na osnovu nasljednih dijelova iz ranijeg rješenja (čl. 251. ZoN FBiH, čl. 138. ZVP RS, čl. 254. ZoN BD). U RS i Brčkom sud prije raspodjele poziva i nasljednike koji su se ranije odrekli da se izjasne hoće li novu imovinu prihvatiti, a u FBiH se o novoj imovini ponovo odlučuje ako se neki nasljednik ranije odrekao ili ustupio svoj dio.
Za dopunsko rješenje je presudan dokaz da je imovina zaista pripadala ostaviocu i da nije već obuhvaćena ranijim rješenjem pod drugim nazivom ili starom oznakom. Zato:
Čuvanje dokumenata o imovini
Stari ugovor, zemljišnoknjižni izvadak, posjedovni list, potvrda banke ili rješenje iz ranije ostavine često su jedini trag do naknadno pronađene imovine.
Svi su donijeli dokumente, spora nema, vrijednost je realna. Ročište obično bude jedno, rješenje brzo postane pravosnažno i upisi prođu bez zastoja. Većina urednih predmeta izgleda ovako.
U postupku se provjerava forma testamenta, šta je ostavilac stvarno htio rasporediti i ima li nužnih nasljednika koje testament ne može zaobići. Ako je sporna sama valjanost ili sadržaj, to je spor o činjenicama i vodi u parnicu.
Račun ili zemljište za koje se sazna usred postupka produžavaju raspravu, a ono što se otkrije poslije pravosnažnosti ide u dopunsko rješenje. Dug veći od očekivanog mijenja i račun oko toga isplati li se nasljedstvo uopće prihvatiti.
Brojeve članova, rokove i detalje postupka možete provjeriti u izvorima ispod: puni tekstovi tri zakona i praktična uputstva sudova o toku ostavinskog postupka.
Službeni tekst federalnog zakona; ostavinski postupak, uloga notara kao povjerenika suda i rokovi za prigovor i žalbu su od čl. 198. do čl. 268.
Konsolidovani tekst zakona: nasljedni redovi, nužni dio i odricanje od nasljedstva; sam tok postupka u RS uređuje Zakon o vanparničnom postupku.
Zakon po kojem se u RS vodi ostavinska rasprava: smrtovnica, povjeravanje notaru, ročište, prigovor i žalba su u čl. 91. do 156.
Službeni PDF distriktskog zakona (Sl. glasnik BD BiH 36/17) na stranici Skupštine Brčko distrikta.
Ista pravila u konsolidovanom obliku, s ostavinskim postupkom od čl. 203; korisno kad službeni PDF Skupštine nije dostupan.
Uputstvo sa sudskog portala u FBiH: kako teče ostavinski postupak i koji se dokumenti prilažu uz smrtovnicu.
Odgovori jednog osnovnog suda u RS o smrtovnici, ročištu i dokazima o imovini u ostavinskom postupku.
Ostavinska rasprava u FBiH, RS i Brčkom ima isti osnovni tok, uz razlike u pojedinostima: smrtovnica, pokretanje po službenoj dužnosti, utvrđivanje nasljednika i imovine, nasljedničke izjave, rješenje, pa upisi.
Za što kraći postupak potrebno je dati tačne podatke za smrtovnicu, saznati ko vodi predmet i pod kojim brojem, do ročišta složiti popis imovine i dugova, izjave davati tek kad je poznat odnos duga i imovine, rješenje pročitati dok teče rok za prigovor ili žalbu, a poslije pravosnažnosti provesti upise i sačuvati papire za slučaj naknadno pronađene imovine.