Račun, kartica i novac pokojnika - šta porodica smije (a šta ne smije) uraditi prije rješavanja ostavine

Šta rizikuje onaj ko ipak podigne novac

Neovlašteno podizanje novca sa računa pokojnika, plaćanje njegovom karticom ili ulazak u njegovo mobilno bankarstvo jeste raspolaganje tuđim novcem: od trenutka smrti sredstva pripadaju nasljednicima, koji još nisu utvrđeni. Ko podigne novac, ostalima odgovara za povrat, sa zateznom kamatom ako se spor otegne, a zavisno od okolnosti i iznosa slučaj može dobiti i krivičnu dimenziju. Pri tome nije presudno kako bi se djelo kvalifikovalo; presudno je da izvod pamti svaku transakciju s datumom i iznosom, pa se podizanje poslije datuma smrti uvijek vidi i uvijek se mora objašnjavati.

Banke su uz to dužne sumnjive transakcije prijaviti nadležnim organima i mogu dodatno ograničiti pristup dok se stvar ne razjasni. Ako je neko novac već povukao, makar za sahranu ili lijekove, jedino dobro rješenje je potpuna transparentnost: zabilježiti iznos, datum i namjenu, sačuvati račune i sve iznijeti pred notara ili sud. Prikrivanje pretvara razumljiv potez u prisvajanje.

Šta ulazi u ostavinu i kako nastaje blokada računa

U ostavinsku masu ulazi sve što je bilo pokojnikovo: novac na tekućem i štednim računima, oročeni depoziti, devizna štednja, vrijednosni papiri, zarađena a neisplaćena plata ili penzija, pa i gotovina nađena u kući. Izuzeci postoje kod zajedničkih računa i namjenskih depozita, o čemu niže u tekstu.

Banka o smrti ne saznaje automatski. Službene evidencije je u pravilu ne obavještavaju same od sebe, pa račun ostaje aktivan dok informacija ne stigne: najčešće od porodice, ponekad od isplatioca penzije koji obustavi uplate, a nekad tek službenim upitom suda ili notara u ostavinskom postupku. Zato je prijava smrti banci prvi ozbiljan korak. Po prijavi banka gasi kartice i digitalne pristupe, zaustavlja trajne naloge i ograničava raspolaganje do dostave pravosnažnog rješenja ili notarske isprave. U praksi se to zove blokada, mada tačan obim mjera zavisi od vrste računa i ugovora.

Blokada ne zaustavlja obaveze. Rata kredita dospijeva i dalje, dozvoljeni minus se kamati, naknada za vođenje računa teče. Od banke zato odmah tražite pisano stanje na dan smrti: koliko je duga po kreditu, minusu i kartici i ko je sve potpisnik. Da li i koliko od toga prelazi na nasljednike, posebno je pitanje, obrađeno u vodiču o dugovima pokojnika.

Punomoć i ovlaštenje po računu prestaju smrću

Punomoć za bankovni račun prestaje smrću vlasnika. Zakon o obligacionim odnosima u članu 94 stav 3 propisuje da punomoć prestaje smrću lica koje ju je dalo, uz dva uska izuzetka: kad se već započeti posao ne može prekinuti bez štete po nasljednike i kad je punomoć izričito data i za slučaj smrti. Plaćanje režija i podizanje novca nije ni jedno ni drugo. Ugovori banaka uz to redovno predviđaju da ovlaštenja po računu prestaju smrću vlasnika, pa banka ovlaštenoj osobi gasi pristup čim za smrt sazna.

Česta greška: punomoćnik misli da smije platiti još jedan račun jer je to godinama radio. Ako je nalog izvršen poslije datuma smrti, riječ je o raspolaganju bez osnova, bez obzira na namjeru. Ko treba dalje zastupati porodicu pred bankom, taj osnov dobija iznova: punomoć koju mu poslije smrti daju nasljednici ili imenovanje izvršioca ostavine.

Kartica, PIN i mobilno bankarstvo: šta s njima uraditi

Kartica i PIN se od dana smrti ne koriste ni za šta, uključujući provjeru stanja. Isto vrijedi za internet bankarstvo, token i sigurnosne kodove. Banka datum smrti vidi iz dokumenata koje kasnije dobije, pa se svaka transakcija poslije tog datuma mora pravdati.

• Karticu fizički odvojite i čuvajte netaknutu; predaje se banci ili notaru ako je zatraže.
• Ne otvarajte aplikacije, ne mijenjajte lozinke i ne pokušavajte transakcije, ni u najboljoj namjeri.
• Zaključan telefon pokojnika ne pokušavajte otključati preko servisa; banku pitajte kako da se pristup ugasi.
• Tražite pisanu potvrdu da su kartica i digitalni kanali blokirani i od kog datuma.

Trajne naloge ne gasite sami kroz aplikaciju pokojnika; to radi banka po vašoj prijavi. Od banke tražite spisak naloga koji su stajali na računu, da znate koja plaćanja domaćinstva treba prebaciti na drugi račun.

Gotovina, zajednički račun, štednja i sef

Novac pokojnika rijetko stoji na jednom mjestu. Tabela pokazuje ko smije šta prije pravosnažnog rješenja i šta ulazi u ostavinu, a detalji po vrstama slijede ispod.

Gotovinu nađenu u kući porodica ne dijeli, nego popiše: iznos, datum, mjesto gdje je nađena, po mogućnosti uz svjedoka i fotografiju. Time niko ništa ne prisvaja; sprječava se da novac nestane i olakšava dokazivanje na ostavinskoj raspravi.

Kod zajedničkog računa presudan je ugovor s bankom: negdje preživjeli korisnik nastavlja raspolagati, negdje banka blokira dio ili sve do rješenja, pa tumačenje tražite napismeno. Pravi zajednički račun je u BiH ionako rjeđi nego što se misli: račun obično glasi na jedno ime, a drugi na njemu ima samo karticu ili punomoć, što suvlasništvo nad novcem ne stvara. Kod supružnika se prije nasljeđivanja izdvaja udio preživjelog u , pa u ostavinu ulazi samo dio koji je pripadao pokojniku; sam naziv računa to pitanje ne rješava.

Penzija i plata koje stignu poslije smrti

Za penziju postoji jasno pravilo, povoljnije nego što porodice očekuju: penzija za mjesec u kojem je korisnik umro isplaćuje se za cijeli mjesec (Zakon o PIO FBiH, član 118; Zakon o PIO RS, član 145, po kojem se isplaćuje članovima porodice umrlog korisnika). Taj iznos se ne vraća. Vraća se ono što stigne za mjesece poslije smrti: to su nepripadajuće isplate i fond ih traži nazad.

Smrt se zato fondu PIO/MIO prijavljuje odmah, a uplate koje stignu naknadno ne diraju se dok fond pisano ne potvrdi šta se zadržava, a šta vraća. Slično je s platom: zarađeno do dana smrti je potraživanje koje ulazi u ostavinu, a uplate za period poslije smrti poslodavac traži nazad.

Troškovi sahrane: šta može banka, a šta ide preko ostavine

Sahrana ne čeka rješenje, pa je izvor novca najhitnije pitanje od svih. Nijedan propis u BiH ne obavezuje banku da porodici prije ostavine isplati troškove sahrane s računa pokojnika. Dio banaka to ipak omogućava kroz svoja interna pravila, najčešće tako da po predračunu ili računu plati direktno pogrebnom društvu, uz limit iznosa i traženu dokumentaciju. Postoji li takva mogućnost i pod kojim uslovima, pita se konkretna banka, izričito i napismeno.

• postoji li isplata troškova sahrane s računa preminulog i do kog iznosa;
• koji se dokumenti prilažu: obično izvod iz matične knjige umrlih, lični dokument podnosioca, dokaz o srodstvu i predračun ili račun pogrebnog društva, ponekad i saglasnost ostalih nasljednika;
• plaća li banka direktno pogrebnom društvu i koliko traje obrada;
• šta se dešava ako na računu nema dovoljno sredstava.

Ako banka takvu proceduru nema ili zahtjev odbije, sahranu plati neko iz porodice svojim novcem, a originalni računi glase na onoga ko plaća. Taj trošak je teret zaostavštine i priznaje se prije raspodjele nasljednicima. Za korisnike penzije dio novca dolazi izvan banke: u FBiH osobi koja izmiri troškove sahrane pripada naknada pogrebnih troškova u visini prosječne penzije, uz zahtjev Federalnom zavodu MIO/PIO u roku od tri mjeseca od dana smrti, dok se u RS pravo i iznos provjeravaju kod Fonda PIO.

Redoslijed radnji u prvim danima

Redoslijed nije svejedno. Dobar dio problema nastaje kad se koraci obrnu, pa se prvo diže novac, a tek onda zove banka. Provjeren red poteza:

1. Pribavite izvod iz matične knjige umrlih u više primjeraka ili ovjerenih kopija; traže ga banka, fond, poslodavac i sud.
2. Dogovorite ko iz porodice komunicira s institucijama, da se zahtjevi i odgovori ne dupliraju.
3. Prijavite smrt banci: tražite blokadu kartica i digitalnih kanala i pisane upute o daljoj proceduri.
4. Ne koristite kartice, PIN ni bankarstvo pokojnika, ni za provjeru stanja.
5. Prikupite finansijske papire: izvode, ugovore o računima i štednji, police osiguranja, ugovore o kreditu.
6. Popišite gotovinu i vrijednosti u kući: iznos, datum, mjesto, po mogućnosti uz svjedoka.
7. S pogrebnim društvom dogovorite predračun i pitajte banku za direktnu uplatu.
8. Pokrenite ostavinu kod notara ili suda i pripremite dokumentaciju za ostavinski postupak.
9. Prijavite smrt fondu PIO/MIO i poslodavcu i tražite pisanu uputu za uplate koje stignu naknadno.
10. Vodite evidenciju komunikacije: datum, ime službenika, broj predmeta, šta je traženo i šta ste predali.

Ako ne znate koji je notar ili sud nadležan, pitajte u općini ili notarskoj komori.

Dokumenti koje banka traži

Spisak dokumenata razlikuje se od banke do banke, pa prije odlaska na šalter tražite tačan popis napismeno. Jedna e-mail poruka ušteđuje višestruke dolaske s nepotpunim papirima.

• izvod iz matične knjige umrlih, original ili ovjerena kopija;
• lični dokument osobe koja se obraća banci;
• dokaz o srodstvu, npr. vjenčani list ili izvod iz matične knjige rođenih;
• rješenje o nasljeđivanju ili notarska isprava, kad postane pravosnažno;
• punomoć koju su nasljednici poslije smrti dali zajedničkom zastupniku, ili rješenje o imenovanju izvršioca ostavine;
• kartice, štedne knjižice i ugovori, ako se predaju radi evidentiranja ili gašenja;
• obrazac banke za konkretan zahtjev, npr. isplatu troškova sahrane.

Kod zajedničkog računa banka će tražiti i uvid u ugovor o računu, a kod spora među nasljednicima može tražiti sudsku mjeru ili saglasnost svih.

Kako se obratiti banci

Prvi kontakt može biti telefonski, ali sve bitno tražite i potvrđujte pisanim putem, uz broj predmeta koji vam službenik da. Poruci banci trebaju tri stvari: podaci o klijentu, šta tražite i vaš kontakt.

Ako odgovora nema ili banka traži dokument koji vam djeluje neosnovano, prvo zatražite pisano obrazloženje, a zatim idite formalnim putem: prigovor banci ima svoj postupak i rokove.

Ako je novac već podignut nakon smrti

Motiv je najčešće razumljiv: platiti sahranu, lijekove, režije. Pravno, novac je ipak podignut bez osnova i jedino ispravno je odmah ga izvesti načisto, a ne čekati da se pojavi na izvodu.

1. Zabilježite iznos, datum, s kog računa i kome je plaćeno.
2. Sačuvajte dokaze o namjeni: fiskalne račune, potvrde, poruke.
3. Prestanite sa svakim daljim raspolaganjem i prijavite smrt banci, ako to već nije urađeno.
4. Na ostavinskoj raspravi sami iznesite činjenice; trošak u korist ostavine, poput pogreba, u pravilu se prizna uz račun.
5. Ako je podignuto više nego što je potrošeno u korist ostavine, razlika se vraća u ostavinsku masu.

Sporove oko ovoga ne rješavajte na ruke i bez traga. Ako drugi nasljednici transakciju osporavaju, neka posreduje notar ili advokat; brisanje evidencija i naknadna vraćanja bez papira samo pogoršavaju položaj onoga ko je novac podigao.

Upozorenja i česte zablude

Uz to, nekoliko uvjerenja koja se stalno ponavljaju, a netačna su:

• Stara punomoć vrijedi dok je neko ne opozove: ne vrijedi, prestala je smrću (član 94 Zakona o obligacionim odnosima).
• Za sahranu se smije podići novac karticom: ne smije; postoji li isplata s računa, odlučuje banka po svojoj proceduri.
• Zajednički račun znači slobodan pristup preživjelog: zavisi od ugovora, a dio koji je pripadao pokojniku ulazi u ostavinu.
• Penzija koja stigne poslije smrti cijela se vraća: penzija za mjesec smrti pripada za cijeli mjesec; vraća se ono što stigne za kasnije mjesece.
• Banka porodici isplaćuje odmah: isplata ide tek po pravosnažnom rješenju i tačno onako kako rješenje glasi.

Ako ne znate gdje su računi ili sumnjate da nešto nedostaje

Kad porodica sumnja da postoje računi za koje ne zna, ne kreće u privatnu istragu, nego preko ostavine: sud ili notar službenim upitom traži od banaka podatke o računima i stanju na dan smrti i banke na takve upite odgovaraju. U Republici Srpskoj postoji i registar računa i sefova fizičkih lica koji vodi APIF, ali se podaci daju samo po odluci ili zahtjevu suda, uz pismeni pristanak lica ili preko advokata. U FBiH registra računa građana nema; jedinstveni registar računa kod Centralne banke BiH pokriva poslovne subjekte.

Za sumnju na račune u inostranstvu treba advokat ili notar, jer upiti prema stranim institucijama idu službenim kanalima. Svaku naznaku, ugovor, izvod ili poštu strane banke sačuvajte i predajte u ostavinski spis, umjesto da do podataka pokušavate doći preko e-maila ili telefona pokojnika.

Korisni izvori