Učitavanje…
Učitavanje…
Zakon o državljanstvu BiH nabraja pet načina na koje se državljanstvo stiče: porijeklom, rođenjem na teritoriji BiH, usvajanjem, naturalizacijom i međunarodnim sporazumom. Većina ljudi ima tačno jedan od njih. Sve ostalo zavisi od toga koji je: koji organ odlučuje, koje dokaze traži, koliko se čeka i da li se uopšte gleda dužina boravka u BiH.
Ko krene od dokumenata, obično dva puta plati prevode i ovjere. Prvi put za listu koju je pretpostavio, drugi put za onu koju organ stvarno traži.
Uz to ide i jedna stvar koja se u razgovorima redovno gubi. Državljanstvo u BiH ima dva sloja: državljanstvo BiH i, uz njega, državljanstvo Federacije BiH ili Republike Srpske. Ne biraju se odvojeno, ali entitetsko državljanstvo određuje adresu na koju idete i ministarstvo koje potpisuje rješenje.
Do osnova se dolazi kroz tri pitanja, i to ovim redom. Ko su vam bili roditelji na dan vašeg rođenja i gdje ste tada rođeni. Imate li danas odobren boravak u BiH i koji. Jeste li ikad bili državljanin BiH pa vam je to prestalo. Odgovori se rijetko preklapaju, pa se putanja obično sama pokaže.
Kad znate osnov, na šalteru zatražite spisak dokumenata baš za njega i tek onda plaćajte. Šta se prikuplja, kako se ovjerava i gdje se predaje razlikuje se od osnova do osnova, a ovjere i prevodi su nepovratan trošak.
Zakon osnove ne grupiše po životnim situacijama nego po članovima. Tabela ih vraća natrag u svakodnevni jezik i uz svaki dodaje uslov koji u praksi najčešće odluči hoće li zahtjev proći.
| Osnov i član zakona | Za koga je | Uslov koji odlučuje |
|---|---|---|
| Porijeklo (član 6) | Dijete čiji je bar jedan roditelj na dan rođenja bio državljanin BiH | Kod rođenja u inostranstvu s jednim roditeljem državljaninom: prijava za evidentiranje prije navršene 23. godine |
| Rođenje na teritoriji BiH (član 7) | Dijete rođeno ili nađeno u BiH čiji su roditelji nepoznati, nepoznatog državljanstva ili bez državljanstva | Ovo je zaštita od apatridije, a ne opšte pravilo da rođenje u BiH daje državljanstvo |
| Usvojenje (član 8) | Dijete mlađe od 18 godina koje je usvojio državljanin BiH | Priznaje se samo potpuno usvojenje |
| Naturalizacija (član 9) | Stranac koji živi u BiH | Odobren stalni boravak najmanje tri godine prije zahtjeva, uz jedanaest daljih uslova iz istog člana |
| Olakšana naturalizacija u braku (član 10) | Bračni drug državljanina BiH | Brak traje najmanje pet godina i traje i u trenutku podnošenja, uz odobren stalni boravak |
| Dijete roditelja koji je stekao državljanstvo (član 11) | Maloljetno dijete osobe primljene u državljanstvo BiH | Odobren privremeni ili stalni boravak djeteta; dijete starije od 14 godina daje pristanak |
| Apatridi i izbjeglice (član 12) | Osoba bez državljanstva ili s priznatim statusom izbjeglice | Pet godina neprekidnog boravka u tom statusu; ne traže se stalni boravak, jezik, odricanje, prihodi ni porezi |
| Iseljenici i njihovi potomci (član 13) | Iseljenik koji se vratio u BiH te prva i druga generacija njegovih potomaka | Ne traže se tri godine stalnog boravka ni odricanje od ranijeg državljanstva |
| Ponovno sticanje (član 14) | Bivši državljanin kojem je državljanstvo prestalo odricanjem ili otpustom radi drugog državljanstva | Godina odobrenog privremenog boravka neposredno prije zahtjeva ili odobren stalni boravak |
| Naročita korist za BiH (član 15) | Pojedinci čiji je prijem u interesu države | Obrazložena preporuka ovlaštene institucije; odluku donosi Vijeće ministara BiH konsenzusom |
Prva tri reda razlikuju se od ostalih po jednoj stvari koja mijenja cijeli postupak. Kod porijekla, rođenja u BiH i usvojenja državljanstvo postoji od rođenja odnosno od usvojenja, pa organ ne donosi rješenje o prijemu nego činjenicu utvrđuje i upisuje. Od naturalizacije naniže riječ je o prijemu na zahtjev, gdje se svaki uslov dokazuje i gdje odluka može biti negativna.
Član 15 je izuzetak i po broju predmeta. Ministarstvo civilnih poslova BiH je od početka 2023. do 1. jula 2026. zaprimilo 56 zahtjeva, a Vijeće ministara odobrilo 43 prijema, najviše iz privrede i sporta. Preporuka ovlaštene institucije, od entitetske vlade i privrednih komora do Olimpijskog komiteta BiH, uslov je za pokretanje postupka, ali sama po sebi ne znači odobrenje.
Jedan uslov ruši više zahtjeva nego svi ostali zajedno. Stranac se prije prijema u državljanstvo BiH mora odreći ranijeg državljanstva ili ga izgubiti na drugi način (član 9, tačka f). Od toga se odstupa kad s tom državom postoji bilateralni sporazum o dvojnom državljanstvu, kad odricanje nije dozvoljeno i kad se ne može razumno zahtijevati. Iseljenike i njihove potomke prve i druge generacije zakon od ovog uslova oslobađa posebnom odredbom.
Sporazuma ima svega tri. Ministarstvo civilnih poslova BiH navodi Hrvatsku, Srbiju i Švedsku, i to je cijela lista. Njemačke na njoj nema, što Ministarstvo i izričito piše: bivši državljanin BiH koji danas ima njemačko državljanstvo mora ga se odreći da bi povratio bosanskohercegovačko, iako njemački propisi od 2024. dopuštaju višestruko državljanstvo. Šta to znači za konkretne predmete iz Njemačke, razrađeno je u posebnom vodiču za BiH i Njemačku.
Za one koji državljanstvo BiH već imaju vrijedi obrnuto. Njima se ono ne oduzima zato što su stekli strano: odredba o automatskom gubitku brisana je izmjenama iz 2013. godine, nakon odluke Ustavnog suda BiH. Zato pitanje nije da li je dvojno državljanstvo dozvoljeno, nego u koji postupak ulazite. Uslov odricanja aktivira se tek kad tražite prijem ili povrat.
Odricanje je jednosmjeran potez
Odricanje se u pravilu ne poništava. Zakon poznaje jedan izuzetak: odluka se može poništiti na zahtjev osobe koja nije stekla državljanstvo države koja joj je izdala garanciju (član 20). Prije nego bilo šta potpišete kod stranih organa, pisano provjerite šta se dešava ako druga strana vaš zahtjev odbije.
Poreske i vojne obaveze nisu sitnica koja se rješava usput. Kod otpusta iz državljanstva BiH zakon ih izričito postavlja kao uslov: moraju biti izmireni doprinosi, porezi i druge obaveze plaćanja utvrđene pravosnažnim odlukama, i moraju biti ispunjene vojne obaveze (član 21). Ista dokumentacija često zatreba i u drugoj državi, pa se ta dva postupka isplati voditi paralelno.
Državljanstvo BiH uređeno je državnim zakonom, a nosi ga svako ko ima državljanstvo Federacije BiH ili Republike Srpske. Promjena entitetskog državljanstva ne dira državljanstvo BiH. Obrnuto vrijedi strože: ko izgubi entitetsko državljanstvo a ne stekne drugo, gubi i državljanstvo BiH.
Za djecu entitet nije stvar izbora. Dijete koje državljanstvo stiče porijeklom ili potpunim usvojenjem dobija entitetsko državljanstvo roditelja odnosno usvojioca. Kad roditelji imaju različita entitetska državljanstva, a dijete je rođeno u inostranstvu, entitet biraju sporazumno; bez sporazuma odlučuje to preko kojeg je roditelja dijete upisano u matičnu knjigu rođenih.
Odrasli mijenjaju entitetsko državljanstvo selidbom iz entiteta u entitet, ali samo ako to žele. Ko živi u inostranstvu, entitet ne bira: utvrđuje se prema prebivalištu ili boravištu koje je imao prije 6. aprila 1992, osim ako se u međuvremenu nastanio u drugom entitetu ili izabrao njegovo državljanstvo. Pravo izbora imaju samo osobe s prebivalištem u Brčko distriktu, a ko državljanstvo BiH stiče naturalizacijom s prebivalištem u distriktu, entitet bira u samom postupku.
Praktična posljedica je uvijek ista: evidencije se vode tamo gdje ste upisani. Uvjerenje o državljanstvu izdaje organ koji vodi matičnu knjigu rođenih, odnosno knjigu državljana, i na obrascu stoji i entitetsko državljanstvo. Zato prvi korak u većini predmeta nije zahtjev nego provjera gdje ste upisani.
Ovdje nastaje najviše zabune. Ministarstvo civilnih poslova BiH ne odlučuje o redovnim zahtjevima za prijem u državljanstvo. Po članu 31 Zakona o državljanstvu BiH, odluke po osnovama od člana 6 do člana 14 donose nadležni organi entiteta: u Federaciji BiH Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova, u Republici Srpskoj Ministarstvo uprave i lokalne samouprave.
Tim ministarstvima se zahtjev ne nosi direktno. U Federaciji BiH predaje se kantonalnom ministarstvu unutrašnjih poslova prema prebivalištu, odnosno prema boravištu ako prebivališta nema. Kantonalno ministarstvo je dužno zahtjev primiti, provjeriti da li je dokumentacija kompletna i tražiti dopunu, pa tek kompletan predmet proslijediti Federalnom ministarstvu na rješavanje. U Republici Srpskoj isti posao obavlja organ lokalne samouprave prema mjestu prijavljenog boravka.
Ko živi u inostranstvu, zahtjev predaje preko diplomatsko-konzularnog predstavništva BiH. DKP prima i prosljeđuje predmet, obavlja ovjere i vodi komunikaciju, ali odluku ne donosi ni za jedan osnov.
Sve gore opisano vrijedi za prijem u državljanstvo. Njega traži onaj ko državljanin nije. Ko po zakonu jeste državljanin, a u evidencijama BiH ga nema, ne traži prijem nego naknadni upis činjenice rođenja i činjenice državljanstva. Drugi organ, druga lista dokaza, drugi ishod, i to je razlika koja se u praksi najčešće previdi.
Naknadni upis vode matični uredi općina i gradova, a za osobe rođene prije 1. januara 1998. postupak uređuje posebno uputstvo iz 2016. godine. Roka za podnošenje nema. Zahtjev ide matičnom uredu prema vašem prebivalištu u BiH; ako ga nikad niste imali, prema posljednjem prebivalištu roditelja; ako ni to nije utvrdivo, prema mjestu gdje je roditelj upisan u matične knjige. Tim putem idu i sticanje po porijeklu i dio predmeta potomaka iseljenika, kad je predak bio državljanin pa državljanstvo postoji od rođenja.
Tabela razdvaja ono što se najčešće spoji u jedno: šalter na koji nosite papire i sto za kojim se odlučuje o vašem predmetu.
| Šta tražite | Kome se predaje | Ko donosi odluku |
|---|---|---|
| Upis državljanstva stečenog porijeklom, rođenjem u BiH ili usvojenjem | Matični ured općine ili grada, iz inostranstva preko DKP-a BiH | Upisuje se bez posebnog rješenja, kad organ utvrdi da su uslovi ispunjeni |
| Prijem naturalizacijom, u braku, kao iseljenik ili potomak iseljenika, te ponovno sticanje | U FBiH kantonalno ministarstvo unutrašnjih poslova, u RS organ lokalne samouprave, iz inostranstva DKP BiH | U FBiH Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova, u RS Ministarstvo uprave i lokalne samouprave |
| Prijem osobe od naročite koristi za BiH | Ministarstvo civilnih poslova BiH | Vijeće ministara BiH, konsenzusom |
| Ispis, odnosno odricanje od državljanstva BiH | Ministarstvo civilnih poslova BiH, iz inostranstva preko DKP-a | Ministarstvo civilnih poslova BiH |
| Otpust iz državljanstva BiH za osobe koje žive u BiH | Isti put kao i kod prijema, prema prebivalištu u BiH | Nadležni organ entiteta |
| Uvjerenje o državljanstvu | Matični ured koji vodi vašu knjigu državljana | Izdaje se na šalteru, bez posebnog postupka |
Državni nivo time nije izvan igre. Uz ispis, oduzimanje i reviziju ranijih naturalizacija, kroz Ministarstvo civilnih poslova BiH prolazi i svako entitetsko rješenje o prijemu prije nego stupi na snagu.
Postupak prijema ima šest koraka i dvije tačke na kojima se najčešće zaustavlja. Prva je kompletiranje dokumentacije, druga kontrola državnog nivoa.
Tek nakon tog upisa možete tražiti uvjerenje o državljanstvu, a s njim i pasoš BiH i ostale lične dokumente. Ako se u BiH i nastanjujete, isplati se odmah srediti i adresu i evidencije, jer se na prebivalište vezuju zdravstveno osiguranje i upis djece u školu.
Pri predaji tražite broj predmeta i ime referenta. Kad predmet prolazi kroz tri adrese, od kantonalnog ministarstva preko entitetskog do državnog, vlastita evidencija o tome ko je šta tražio i kada je poslano jedino je što imate kad se postupak zaglavi.
Zakon daje jedan rok za odlučivanje: nadležni organ mora riješiti zahtjev u roku od 60 dana od primanja uredne prijave (član 34). Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova taj rok računa od dana kad pribavi sve dokaze. Dok predmet nije kompletan, rok jednostavno ne teče, pa svaka dopuna pomjera i sam početak.
Na taj rok dolaze dva mjeseca koliko rješenje o prijemu čeka kod Ministarstva civilnih poslova BiH. Uredan predmet s domaćim ispravama tako realno traje nekoliko mjeseci, a onaj s arhivskim traženjima i stranim ispravama zna preći godinu.
Žalbe protiv rješenja o državljanstvu nema. Ide se odmah u upravni spor, a sud i rok zavise od toga ko je rješavao. Rješenje Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova osporava se tužbom kod Kantonalnog suda u Sarajevu, u roku od 30 dana od dana kad vam je dostavljeno. U Republici Srpskoj tužba se u istom roku podnosi okružnom sudu prema sjedištu organa koji je rješavao. Za predmete koje vodi Ministarstvo civilnih poslova BiH, prije svega ispis iz državljanstva, nadležan je Sud BiH, a rok je 60 dana. Odbijajuće rješenje mora imati pisano obrazloženje, i upravo je ono materijal za tužbu.
Taksa se plaća uz zahtjev, po tarifi administrativnih taksi entiteta u kojem se postupak vodi, a iznos zavisi od vrste rješenja. Državna tarifa propisuje iznose za predaju u diplomatsko-konzularnom predstavništvu: zahtjev za sticanje državljanstva 200 eura, zahtjev za otpust 150 eura, izjava o odricanju 250 eura odnosno 52 eura u predstavništvima u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji. Za izjavu o odricanju datu u BiH ista tarifa traži 800 KM. Iznos i broj računa potvrdite kod organa koji prima zahtjev, jer uplata na pogrešan račun znači novu uplatu i novo čekanje.
Uz taksu računajte i troškove koje zakon ne propisuje: prevod sudskog tumača po stranici, ovjere i, za isprave iz većine država, apostille u državi izdavanja.
Dok osnov nije utvrđen, ima smisla pripremati samo ono što traži gotovo svaki predmet: izvod iz matične knjige rođenih, dokaz o identitetu i o državljanstvu koje sada imate, i vjenčani list ako ste u braku. Te isprave ne propadaju ni ako se osnov na kraju pokaže drugačijim.
Ostatak se razlikuje toliko da ga nema smisla pogađati. Naturalizacija traži dozvolu boravka, dokaz o stalnom izvoru prihoda, uvjerenje o nekažnjavanju i o nevođenju krivičnog postupka, potvrdu o izmirenim poreskim obavezama i potpisanu izjavu o prihvatanju pravnog sistema i ustavnog poretka BiH. Porijeklo traži isprave iz vremena vašeg rođenja: uvjerenje o državljanstvu roditelja, njegov izvod iz matične knjige rođenih, stari pasoš ili ličnu kartu.
Domaći izvodi iz matičnih knjiga nemaju rok važenja i vrijede dok se podaci u knjizi ne promijene. Uvjerenja o nekažnjavanju imaju: organi ih obično prihvataju ako nisu starija od tri do šest mjeseci, pa se vade pred samu predaju, a ne na početku. Za strane isprave vrijedi zasebna logika ovjera, jer apostille ne traže sve države, a prevod radi stalni sudski tumač.
Neslaganja u podacima zaustavljaju predmete češće od bilo kojeg zakonskog uslova. Ime napisano na dva načina, drugačija transliteracija prezimena, razlika u datumu rođenja između stranog i domaćeg izvoda: sve to traži ispravku ili dodatni dokaz prije nego se predmet uopšte počne rješavati. Uporedite dokumente prije predaje i neslaganja rješavajte tamo gdje su nastala.
Nepotpuna dokumentacija košta više nego što izgleda, jer rok od 60 dana ne teče dok prijava nije uredna. Pitajte referenta koliko stara smiju biti uvjerenja i u kojoj se formi priznaje potvrda o nekažnjavanju iz inostranstva, pa tražite pisani odgovor ili službeni spisak dokumenata.
Pogrešno shvaćena nadležnost drži predmete mjesecima. Konzulat ne odlučuje o državljanstvu, a Ministarstvo civilnih poslova BiH ne rješava redovne zahtjeve za prijem. Ako niste sigurni kome pripada vaš slučaj, kratak pisani opis situacije pošaljite nadležnom entitetskom ministarstvu i zatražite uputu prije nego išta platite.
Rok koji se ne može vratiti
Za dijete rođeno u inostranstvu, čiji je samo jedan roditelj u vrijeme rođenja bio državljanin BiH, prijava za evidentiranje državljanstva mora stići prije nego dijete navrši 23 godine. Poslije toga osnov po porijeklu otpada, pa ostaju samo osnovi koji traže boravak u BiH. Ako je očinstvo tek u postupku priznavanja, računajte i to vrijeme unaprijed.
Tekst zakona, službene upute nadležnih ministarstava i adresar predstavništava BiH u inostranstvu stoje na stranicama ispod.
Ovdje se preuzima važeći tekst Zakona o državljanstvu BiH i propisa o ličnoj karti, prebivalištu i putnim ispravama.
Odgovori ministarstva na pitanja koja se najviše ponavljaju: povrat državljanstva, cijena ispisa, naknadni upis po porijeklu i dokazi za prijem osobe od naročite koristi.
Kratka službena uputa kojem se organu predaje zahtjev u Federaciji BiH, a kojem u Republici Srpskoj, uz spisak država s kojima BiH ima sporazum o dvojnom državljanstvu.
Spisak predmeta koje vodi državni nivo, s obrascima za ispis iz državljanstva i punomoć te uputama za prijem osobe od naročite koristi.
Adresar ambasada i konzulata BiH: ovdje nalazite predstavništvo preko kojeg se predmet iz vaše države prosljeđuje u BiH.
Postupak u Federaciji BiH od šaltera do rješenja: uslovi po osnovama, obrasci zahtjeva, rok od 60 dana i pravni lijek protiv rješenja.
Ministarstvo koje u Republici Srpskoj odlučuje o sticanju i prestanku državljanstva, s kontaktima i obavještenjima iz njegove nadležnosti.
Lične karte, pasoši i prijava prebivališta u Republici Srpskoj; o samom državljanstvu odlučuje Ministarstvo uprave i lokalne samouprave.
Nadležna služba za matične knjige i uvjerenja u distriktu, korisna kad je upis vođen u Brčkom ili se bira entitetsko državljanstvo.
Tekst zakona po članovima: osnovi sticanja od člana 5 do člana 16, odnos prema entitetskom državljanstvu i postupak s rokovima iz članova 31 do 34.