Organ starateljstva, a ne uvijek centar za socijalni rad
U svakodnevnom govoru kaže se centar za socijalni rad. Zakoni koriste drugi izraz: organ starateljstva. Razlika je praktična, jer od nje zavisi na čija vrata roditelj kuca.
U Federaciji BiH organ starateljstva je centar za socijalni rad, ali u kantonima i općinama u kojima centar nije osnovan te poslove obavlja općinska služba kojoj su povjereni (član 5 Porodičnog zakona FBiH). U Republici Srpskoj to je centar za socijalni rad ili organ jedinice lokalne samouprave nadležan za poslove socijalne zaštite (član 14 Porodičnog zakona RS). U Brčko distriktu poslove organa starateljstva obavlja Pododjeljenje za socijalnu zaštitu u Odjeljenju za zdravstvo i ostale usluge (član 2 stav 3 Porodičnog zakona Brčko distrikta).
Roditelj u manjoj općini koji traži centar često ne nađe nijedan. Treba pitati za službu socijalne zaštite pri općini.
Podjela posla sa sudom je jasna. Organ starateljstva vodi postupak mirenja ili posredovanja, daje sudu nalaz i mišljenje, štiti dijete preko posebnog staratelja i u pojedinim situacijama sam donosi rješenje. Presudu o razvodu i odluku o tome s kojim roditeljem dijete živi donosi sud (član 142 stav 2 Porodičnog zakona FBiH, član 106 stav 1 Porodičnog zakona RS). Ostatak toka opisan je u pregledu razvoda kada postoje maloljetna djeca.
Mirenje ili posredovanje: prvi obavezan korak kad ima djece
Kad bračni partneri imaju maloljetnu djecu, razvod u Federaciji i Republici Srpskoj ne počinje na sudu. Prvo se provodi postupak posredovanja, odnosno mirenja, i bez njega tužba ne prolazi. Kod razvoda bez djece te obaveze nema.
Federacija tu ide zaobilaznim putem. Zahtjev ne ide centru automatski nego fizičkom ili pravnom licu ovlaštenom za posredovanje, a spisak ovlaštenih vodi Federalno ministarstvo rada i socijalne politike (član 45 Porodičnog zakona FBiH). Na spisku su i centri za socijalni rad, ali i udruženja i pojedinci. Zahtjev se predaje posredniku na čijem području podnosilac ima prebivalište ili boravište, ili gdje su partneri imali posljednje zajedničko prebivalište (član 46). Posrednik u roku od osam dana pokreće postupak i poziva oba partnera da dođu lično (član 47), a cijeli postupak mora okončati u roku od dva mjeseca, izuzetno tri (član 51).
Republika Srpska drži postupak kod sebe: mirenje vodi sam organ starateljstva i pokreće se prije tužbe ili zajedničkog prijedloga (član 56 Porodičnog zakona RS). Ročište se zakazuje u roku od 15 dana od pokretanja postupka (član 58), a cijelo mirenje mora biti sprovedeno u roku od tri mjeseca (član 61 stav 4). Zapisnik o neuspjelom mirenju ima rok trajanja: s njim se tužba podnosi u roku od šest mjeseci, a poslije toga se mirenje ponavlja (član 63).
U Brčko distriktu redoslijed je obrnut. Tužba se prvo predaje sudu, pa sud traži od organa starateljstva da pokuša mirenje i dostavlja mu primjerak tužbe sa svim prilozima (član 42 Porodičnog zakona Brčko distrikta). Ustanova onda ima dva mjeseca da postupak sprovede i zapisnik vrati sudu (član 46 stav 3).
| Pitanje | Federacija BiH | Republika Srpska | Brčko distrikt |
|---|---|---|---|
| Ko vodi postupak | ovlašteni posrednik s liste ministarstva, često i centar za socijalni rad | organ starateljstva | organ starateljstva, po traženju suda |
| Kada se pokreće | prije tužbe za razvod | prije tužbe ili zajedničkog prijedloga | nakon što tužba stigne sudu |
| Rok za prvi korak | osam dana od podnošenja zahtjeva | ročište u roku od 15 dana | zakon ne propisuje rok |
| Rok za cijeli postupak | dva mjeseca, izuzetno tri | tri mjeseca | dva mjeseca |
| Koliko vrijedi zapisnik | zakon ne propisuje rok | šest mjeseci za podnošenje tužbe | ide direktno sudu koji već vodi predmet |
| Advokat na ročištu | ne može zastupati ni prisustvovati | ne može zastupati ni prisustvovati | ne može zastupati ni prisustvovati |
Postupak ne služi samo pokušaju izmirenja. Ako do izmirenja ne dođe, u istoj proceduri se traži sporazum o djetetu: s kim će dijete živjeti, kako će održavati lične odnose s drugim roditeljem i koliko iznosi izdržavanje (član 50 Porodičnog zakona FBiH, član 60 Porodičnog zakona RS, član 45 Porodičnog zakona Brčko distrikta). U Republici Srpskoj se u istom razgovoru otvaraju i podjela zajedničke imovine i vraćanje poklona.
Dogovor roditelja koji tu nastane ulazi u zapisnik i ide dalje uz spis. Ako sporazuma nema ili on ne odgovara interesu djeteta, u Federaciji o tim pitanjima odlučuje organ starateljstva; njegova odluka važi do pravomoćnosti presude o razvodu, a žalba ne odlaže izvršenje (član 50 stavovi 2 do 4). Kod spornog razvoda to je često prvi papir koji uredi svakodnevicu djeteta.
Preuranjena tužba se odbacuje
Ako tužba stigne sudu prije nego je postupak posredovanja okončan, sud je odbacuje (član 52 Porodičnog zakona FBiH). Isto se dešava i kad je postupak obustavljen zbog neodazivanja (član 49 stav 3 istog zakona, član 59 stav 4 Porodičnog zakona RS).
Kako izgleda ročište i šta se na njemu pita
Na ročište se dolazi lično. Punomoćnik ne može ni zastupati stranku ni prisustvovati (član 47 stav 2 Porodičnog zakona FBiH, član 58 stav 2 Porodičnog zakona RS, član 43 stav 2 Porodičnog zakona Brčko distrikta). Razgovor se vodi o djetetu, ne o krivici za razvod.
Pitanja su konkretna: gdje dijete živi, ko ga vodi u školu ili vrtić, ko vodi računa o ljekaru, kako izgleda dnevna rutina, ko šta plaća i kako roditelji međusobno komuniciraju. Roditelj koji dođe pun optužbi, a bez podataka o djetetu, otežava procjenu i sebi i onome ko je vodi.
Priprema po temama skraćuje razgovor i smanjuje šansu da nešto važno ostane nerečeno.
| Šta će vas pitati | Šta imati spremno |
|---|---|
| Kako izgleda djetetov dan | raspored škole ili vrtića, termini treninga, terapija i obaveza |
| Ko obavlja koju brigu | ko vodi i preuzima dijete, ko ide na roditeljske sastanke i kod ljekara |
| Gdje bi dijete živjelo | adresa, ko još živi u domaćinstvu, kako dijete putuje do škole |
| Kako se plaćaju troškovi | iznos redovnih mjesečnih troškova djeteta i ko ih do sada snosi |
| Kakva je komunikacija s drugim roditeljem | kako se dogovaraju preuzimanja i gdje dogovor najčešće pukne |
Ročište se ne mora završiti iz prve. Ako organ starateljstva ocijeni da ima izgleda za izmirenje ili bar za sporazum o djetetu, može odrediti novo ročište (član 59 stav 3 Porodičnog zakona RS, član 44 Porodičnog zakona Brčko distrikta).
Kada se razgovara s djetetom i ko ga zastupa
Dijete se ne ispituje kao stranka u sporu. U Federaciji i Brčkom razgovor s djetetom vodi sudija, neformalno, na sudu ili van suda i uz posredovanje organa starateljstva, a o razgovoru se sastavlja zapisnik (član 271 stav 2 Porodičnog zakona FBiH, član 248 stav 2 Porodičnog zakona Brčko distrikta). U Republici Srpskoj sud nalaže organu starateljstva da dijete upozna s mogućnošću da učestvuje u postupku (član 73 stav 5 Porodičnog zakona RS).
Dijete koje je navršilo 14 godina i za koje sud utvrdi da razumije značaj svojih radnji može u postupku istupati samostalno (član 271 stav 1 Porodičnog zakona FBiH, član 248 stav 1 Porodičnog zakona Brčko distrikta). Mlađe dijete ima pravo da bude obaviješteno o okolnostima važnim za odluku i da kaže svoje mišljenje, koje se cijeni prema uzrastu i zrelosti (član 149 Porodičnog zakona FBiH, član 132 Porodičnog zakona Brčko distrikta).
Cilj razgovora je razumjeti potrebe djeteta i njegov osjećaj sigurnosti, a ne natjerati ga da bira roditelja. Roditelj koji dijete uči šta da kaže šteti djetetu i ruši sopstvenu vjerodostojnost.
Kad se interesi djeteta i roditelja razilaze, dijete dobija svog zastupnika. U Federaciji i Brčkom organ starateljstva imenuje posebnog staratelja u svim postupcima u kojima se odlučuje o pravima djeteta (član 269 stav 2 Porodičnog zakona FBiH, član 246 stav 2 Porodičnog zakona Brčko distrikta), a sud će djetetu postaviti posebnog zastupnika ako su interesi djeteta i njegovog zakonskog zastupnika u suprotnosti (član 271 stav 5 Porodičnog zakona FBiH). U Republici Srpskoj dijete u sporu o roditeljskom pravu zastupa poseban staratelj kojeg imenuje organ starateljstva, a dok se to ne desi, sud postavlja privremenog zastupnika (član 104 stavovi 2 i 3 Porodičnog zakona RS).
Nalaz i mišljenje: šta u njemu piše i koliko sud na njega gleda
U Republici Srpskoj sud ne smije odlučiti o vršenju roditeljskog prava ni o ličnim odnosima s djetetom prije nego što od organa starateljstva zatraži nalaz i stručno mišljenje s prijedlogom (član 105 Porodičnog zakona RS). Ako su se roditelji već dogovorili, ustanova daje mišljenje o tome odgovara li taj sporazum najboljem interesu djeteta (član 73 stav 2).
U Federaciji i Brčkom postavka je nešto drugačija: sud poziva organ starateljstva da učestvuje u postupku, a taj poziv se ne smije odbiti (članovi 281 i 282 Porodičnog zakona FBiH, članovi 256 i 257 Porodičnog zakona Brčko distrikta).
Organ starateljstva pritom nije posmatrač. Po sva tri propisa smije iznositi činjenice koje stranke nisu navele, predlagati dokaze i ulagati pravne lijekove (član 73 stav 3 Porodičnog zakona RS, član 282 stav 2 Porodičnog zakona FBiH, član 257 stav 2 Porodičnog zakona Brčko distrikta). Sud ga obavještava o pokretanju postupka, poziva na ročišta i dostavlja mu podneske i odluke, bez obzira na to da li se u postupak uključio.
Mišljenje može predložiti s kim dijete živi, kako se uređuju kontakti, da li su potrebni nadzirani kontakti, privremena mjera ili dodatna stručna obrada. Odluku donosi sud i nijedan od tri zakona ga ne obavezuje da mišljenje prihvati. U praksi ono teško pada, jer dolazi od ustanove koja je razgovarala sa svima i vidjela dom u kojem dijete živi.
Kako govoriti o drugom roditelju
Ono što utiče na dijete ima težinu. Ocjene ličnosti drugog roditelja nemaju. Umjesto opće tvrdnje da je neodgovoran, korisnije je reći šta se dogodilo, kada, kako je to djetetu promijenilo dan i koji dokaz o tome postoji.
Ako drugi roditelj kasni, pokažite termine i poruke. Ako ne dolazi po dijete, pokažite obrazac kroz duži period, a ne jedan propušten vikend. Ako postoji sigurnosni rizik, priložite dokumente i opišite okolnosti.
Procjenjuje se i to koliko roditelj umije odvojiti partnerski sukob od roditeljske uloge. Razgovor koji se stalno vraća na uvrede i stare bračne rasprave ostavlja utisak da roditelj nije shvatio o čemu se ovdje odlučuje.
Šta ako se ne odazovete i kada se ročište uopće ne zakazuje
Izostanak košta više nego što se čini. Postupak se obustavlja ako se oba uredno pozvana partnera ne odazovu i ne opravdaju izostanak (član 49 Porodičnog zakona FBiH), a u Republici Srpskoj i onda kad izostane onaj koji je postupak pokrenuo (član 59 stav 2 Porodičnog zakona RS). Tužba podnesena poslije takve obustave biva odbačena.
Drugi roditelj ipak ne može zaustaviti sve time što neće doći. Organ starateljstva u RS tada sačinjava službenu zabilješku koja ima isto dejstvo kao zapisnik o neuspjelom mirenju (član 62 stav 3 Porodičnog zakona RS).
Ročište se ponekad ne zakazuje uopće. Razlozi u RS su nepoznato boravište drugog supružnika najmanje šest mjeseci, njegovo prebivalište ili boravište u inostranstvu i nesposobnost jednog supružnika za rasuđivanje (član 62 stav 1). Brčko distrikt nabraja ista tri razloga (član 47 Porodičnog zakona Brčko distrikta). Federacija ide korak dalje: zahtjev za posredovanje ne mora se ni podnijeti kad je boravište drugog partnera nepoznato najmanje šest mjeseci i kad mu je oduzeta poslovna sposobnost (član 45 stav 4 Porodičnog zakona FBiH).
Ako roditelj živi u drugom gradu ili inostranstvu, ne treba pretpostaviti da ga udaljenost sama po sebi opravdava. Pitajte da li je moguć razgovor na daljinu ili pisana izjava i tražite novi termin u pisanoj formi. Kad supružnik trajno živi u inostranstvu, to je zakonski razlog za drugačiji tok postupka, a ne izgovor za odugovlačenje.
Papiri: šta nosite vi, a šta organ starateljstva pribavlja sam
Uz zahtjev za posredovanje ili mirenje obično se traže izvod iz matične knjige vjenčanih i izvodi iz matične knjige rođenih za djecu. Toliko pripremite prije nego krenete.
Postupak nije svugdje besplatan. U Federaciji ga vodi ovlašteni posrednik koji svoju uslugu naplaćuje, a federalnog cjenovnika nema, pa iznos treba pitati unaprijed i tražiti račun. U Republici Srpskoj i Brčkom postupak vodi organ starateljstva u okviru svoje zakonske nadležnosti. Troškove vještačenja u kasnijem sudskom postupku unaprijed polaže stranka koja ga je predložila, a konačno ih snosi ona koja izgubi parnicu (član 280 Porodičnog zakona FBiH, član 255 Porodičnog zakona Brčko distrikta).
Ono što se stvarno cijeni nije debljina fascikle. Nosite dokumente koji pokazuju kako dijete živi: školske i vrtićke potvrde, medicinsku dokumentaciju u mjeri u kojoj je relevantna, raspored aktivnosti, dokaz stanovanja, raniji dogovor roditelja, evidenciju kontakata i pregled troškova djeteta. Ako postoji nasilje ili rizik, prilažu se prijave, nalazi i ranije odluke.
Razdvojite ih po temama: škola i zdravlje, stanovanje, kontakti, troškovi. Kratka hronologija ključnih događaja vrijedi više od stotinu stranica neuređene prepiske.
Dio posla ne pada na vas. Organ starateljstva je dužan da na zahtjev suda sam prikupi podatke o ličnim i porodičnim prilikama djeteta i stranaka, a u sporu o izdržavanju i da ispita imovinske prilike, izričito uključujući provjeru odgovaraju li prikazani prihodi stvarnom stanju (član 284 Porodičnog zakona FBiH, član 258 Porodičnog zakona Brčko distrikta).
Šta organ starateljstva ne rješava, a šta ipak rješava rješenjem
Fokus je na djetetu: sigurnost, potrebe i odnosi s roditeljima. Podjelu bračne imovine i kreditne odnose organ starateljstva ne rješava. Alimentacija jeste dio njegovog mišljenja, ali konačan iznos određuje sud.
Roditelji često ne znaju koliko organ starateljstva zapravo može odlučiti sam. Kad se u RS roditelji ne slažu o pitanjima koja bitno utiču na život djeteta, rješenje donosi upravo on. Zakon ta pitanja nabraja: obrazovanje djeteta, promjena ličnog imena, veći medicinski zahvati, promjena prebivališta djeteta, izdavanje putnih isprava i raspolaganje imovinom velike vrijednosti (član 102 Porodičnog zakona RS). Žalba ne odlaže izvršenje.
Slično važi i za viđanje dok postupak traje. Organ starateljstva u RS u toku mirenja, na zahtjev jednog roditelja, rješenjem uređuje kontakte djeteta s roditeljem s kojim ne živi, i to rješenje ostaje na snazi dok sud ne odluči drugačije (član 74 Porodičnog zakona RS). U Federaciji istu privremenu ulogu ima odluka iz člana 50, koja važi do pravomoćnosti presude o razvodu.
Brak razvesti i imovinu podijeliti ne može. To ostaje sudu.
Nasilje i ozbiljne tvrdnje mijenjaju tok postupka
Tvrdnja o nasilju nije još jedna primjedba u nizu. Organ starateljstva u RS neće ni zakazati ročište za mirenje kad je sudskom odlukom utvrđeno porodično nasilje prema supružniku ili djetetu, kad je određena hitna mjera zaštite ili zaštitna mjera, ili kad je tužilac donio naredbu o sprovođenju istrage zbog nasilja u porodici (član 62 stav 1 tačka 4 Porodičnog zakona RS).
Federacija problem rješava drugim putem: postupak se ne obustavlja ni kad izostane partner koji se nasilnički ponaša prema drugom (član 49 stav 2 Porodičnog zakona FBiH). Žrtva time ne ostaje zaglavljena zato što nasilnik neće doći na ročište.
Ozbiljnu tvrdnju treba iznijeti konkretno: datum, mjesto, posljedica po dijete, postojeći zapisnik, nalaz, poruke ili svjedok. Neodređene optužbe bez veze s djetetom otežavaju procjenu i slabe kredibilitet roditelja koji ih iznosi.
Prijava ne čeka razvod. U Republici Srpskoj su svi organi, organizacije i pojedinci dužni da bez odlaganja obavijeste organ starateljstva o povredi djetetovih prava, naročito o nasilju, polnim zloupotrebama i zlostavljanju (član 14 stav 2 Porodičnog zakona RS).
Dosje o djetetu i prijedlog koji se može provjeriti
Koliko god situacija bila teška, procjena se na kraju vraća na isto pitanje: kako dijete živi. Dobar dosje odgovara upravo na njega, a ne na to ko je kome šta rekao. Iz njega se trebaju vidjeti rutina, potrebe i rizici.
| Dokument ili dokaz | Šta pokazuje | Kada je posebno koristan |
|---|---|---|
| školska ili vrtićka potvrda | rutinu, smjenu i obaveze djeteta | spor oko stanovanja ili preseljenja |
| zdravstvena dokumentacija | potrebe djeteta i terapije | bolest, posebne potrebe ili hitnost |
| raspored brige o djetetu | ko vodi dijete, preuzima ga i pomaže u učenju | spor oko svakodnevne brige |
| poruke o kontaktima | kako se roditelji dogovaraju oko djeteta | nepoštivanje rasporeda ili blokada kontakta |
| dokaz o stanovanju i radnom vremenu | praktične uslove za brigu o djetetu | procjena stabilnosti i izvodivosti plana |
Uz dosje ide i prijedlog koji se može izvesti: gdje dijete živi, kako ide u školu, kada viđa drugog roditelja, ko ga vodi ljekaru i kako se dijele praznici. Roditelj bez plana ostavlja samo sukob da se procjenjuje.
Prijedlog nije doživotan. Odluka o staranju i viđanju mijenja se kad se okolnosti bitno promijene, pa nema potrebe da se sada gura rješenje za narednih deset godina.
Ako se ne slažete s nalazom i mišljenjem
Nalaz i mišljenje nije rješenje, pa se na njega ne ulaže žalba. Primjedbe idu sudu, u postupku u kojem je mišljenje pribavljeno.
Korisna primjedba imenuje propust. Da organ starateljstva nije imao podatak iz škole, da nije razgovarao s osobom koja svakodnevno brine o djetetu, da nije razmotrio dokument o nasilju ili da predloženi raspored nije izvodiv zbog udaljenosti i radnog vremena. Uz svaku primjedbu ide dokaz koji je potvrđuje.
Uz to se može tražiti dopuna nalaza, izvođenje dodatnih dokaza ili vještačenje, ali s obrazloženjem zašto je potrebno. Opće nezadovoljstvo zaključkom ne pomjera ništa.
Rješenja su druga priča. Protiv rješenja koje organ starateljstva donese žalba postoji, ali ne odlaže izvršenje: dok se o njoj odlučuje, dijete živi i viđa se po onome što u rješenju piše (član 50 stav 4 Porodičnog zakona FBiH, član 74 stav 2 i član 102 stav 3 Porodičnog zakona RS).
Korisni propisi i izvori
- Porodični zakon FBiH
Tekst zakona za Federaciju: pravila o posredovanju prije razvoda, o ulozi organa starateljstva u sudskom postupku i o zastupanju djeteta preko posebnog staratelja.
- Porodični zakon Republike Srpske
Važeći tekst za RS, sa poglavljem o mirenju pred organom starateljstva i rokovima koji vežu i roditelja i ustanovu.
- Porodični zakon Brčko distrikta BiH
Verzija za Brčko distrikt, gdje mirenje pokreće sud nakon što tužba stigne; ovdje provjeravate koje je odjeljenje nadležno i koliko postupak smije trajati.
- Adresar centara i lokalnih službi za socijalni rad u FBiH
Adresar Federalnog ministarstva rada i socijalne politike: ovdje nalazite nadležni centar, a za općine bez centra i lokalnu službu koja obavlja poslove socijalne zaštite.
- Registar pravnih lica ovlaštenih za posredovanje (FBiH)