Ostavinska rasprava kad je nasljednik u inostranstvu: punomoć, ovjera u konzulatu, strani notari, apostille i praktični koraci za BiH

Tri opcije: dolazak, punomoć ili izjava iz inostranstva

Nijedna opcija nije uvijek najbolja. Izbor zavisi od toga koliko je predmet sporan, koliko vrijedi imovina i hoće li organ prihvatiti dokumente pripremljene u inostranstvu bez dodatnih koraka.

• Dolazak lično. Jedina opcija kod koje sve držite u svojim rukama: izjavu dajete usmeno na zapisnik, potpisujete odmah, nema ovjera, apostillea ni prevoda. Isplati se kad je predmet sporan, kad je imovine više ili kad organ izričito traži prisustvo. Uz dobru pripremu dokumenata često je dovoljan jedan dolazak.
• Punomoć advokatu ili osobi od povjerenja u BiH. Najčešći izbor. Punomoć mora biti posebna: formulacija "zastupa me u svim poslovima" nije dovoljna za nasljedničku izjavu, sporazum o diobi ni prodaju. Ovjerava se u konzulatu BiH ili kod stranog notara, pa se original šalje u BiH.
• Pismena nasljednička izjava. Zakon je izričito predviđa: u FBiH sud uzima u obzir pismene izjave koje stignu do donošenja rješenja, a izjava data pred konzularnim ili diplomatskim predstavnikom BiH ima isto djelovanje kao ona pred sudom. U RS se izjava daje kod suda, kod notara ili pred predstavništvom BiH. Za odricanje vrijede stroža pravila, o njima niže.

Konzulat, strani notar i apostille nisu zamjenjivi

Najskuplja greška nasljednika iz inostranstva je pretpostavka da je svaka ovjera jednako dobra. Nije: ovjera potpisa, notarska obrada, konzularna ovjera i apostille su različite stvari, a šta se traži zavisi od radnje koju dokument pokriva. Tabela pokazuje gdje se najčešće griješi.

Poziv, rok, notar ili sud: šta iz predmeta pročitati

Poziv sadrži naziv organa, broj predmeta, svrhu (rasprava, dostava dokaza, davanje nasljedničke izjave) i rok ili termin ročišta, a u dnu obično i pouku: možete li poslati punomoćnika i kome se dostavljaju podnesci. U FBiH ostavinu vodi općinski sud ili notar kao povjerenik suda; u RS osnovni sud, koji predmet po pravilu povjerava notaru, osim ako neki nasljednik zahtijeva da postupa isključivo sud.

Za vas je razlika praktična. Notar je obično dostupniji: na e-mail s pitanjem o formi punomoći, apostilleu i načinu dostave najčešće odgovara direktno, a protiv njegovog rješenja u FBiH imate prigovor u roku od osam dana od dostavljanja. Sud je stroži oko originala i češće komunicira samo kroz spis. U oba slučaja vodite kratku evidenciju: datum, ime osobe s kojom ste razgovarali i šta je rečeno, jer se na to pozivate ako kasnije nastane spor oko forme ili roka.

Dostava u inostranstvo: zašto traje i kako to skratiti

Sud pismena u inostranstvo šalje diplomatskim putem ili po Haškoj konvenciji o dostavi iz 1965. godine, koja BiH obavezuje od 1. februara 2009; centralni organ za slanje je Ministarstvo pravde BiH. Državljanima BiH sud smije dostavljati i direktno poštom ili preko predstavništva BiH u toj državi. Na papiru uredno, u praksi sporo: prema državama koje su se usprotivile dostavi poštom, poput Njemačke, sve ide preko centralnih organa i jedan krug dostave redovno traje mjesecima.

Zato čekanje najlakše skraćujete sami. Čim saznate za postupak, dajte punomoć osobi u BiH ili imenujte bar punomoćnika za primanje pismena. Od tog trenutka sve ide na adresu u BiH, međunarodna dostava se preskače, a vi skenove dobijate isti dan.

Kad sud do nasljednika uopšte ne može doći, jer mu je boravište nepoznato ili je u inostranstvu bez punomoćnika pa dostava nije uspjela, postavlja mu privremenog zastupnika i objavljuje oglas: u FBiH u Službenim novinama FBiH, u RS u Službenom glasniku RS. Ako se nasljednik ne javi u roku od godinu dana od objave, rasprava se provodi na osnovu izjave postavljenog staratelja i podataka iz spisa. Rješenje, dakle, može biti doneseno a da za postupak niste ni čuli. Ako sumnjate da se neka ostavina vodi, raspitajte se kod suda u mjestu posljednjeg prebivališta ostavioca i ostavite svoju adresu.

Punomoć: kome je dati, šta tačno ovlastiti i kako je ovjeriti

Punomoć je pisano ovlaštenje da vas druga osoba zastupa: advokat, član porodice ili druga punoljetna, poslovno sposobna osoba. Najsigurnije prolazi advokat upisan u advokatsku komoru, jer poznaje praksu konkretnog suda ili notara i tekst će složiti kako taj organ očekuje. Šta god izabrali, punomoć pišite kao spisak konkretnih ovlaštenja, jer radnje poput nasljedničke izjave ili sporazuma o diobi imaju trajne posljedice i organ mora vidjeti da ste baš njih svjesno dopustili.

• Osnovni podaci: vaši i punomoćnikovi identifikacioni podaci, naziv suda ili notara i broj predmeta ako ga znate.
• Standardna ovlaštenja: zastupanje u ostavinskom postupku, primanje poziva i rješenja, uvid u spis, potpisivanje zapisnika i podnesaka, podnošenje pravnih lijekova.
• Nasljednička izjava: izričito ovlaštenje da punomoćnik da i potpiše izjavu, s naznakom osnova (zakon, testament, nužni dio) i smjera: prihvatanje ili odricanje. Bez naznačenog smjera mnogi organi izjavu punomoćnika neće primiti.
• Po potrebi: zaključenje sporazuma o diobi, a za prodaju nekretnine zasebna punomoć s opisom nekretnine.

“Primjer osnovne punomoći, koji prilagođavate svom predmetu: "Ja, [ime i prezime], [datum rođenja/JMBG], s prebivalištem na adresi [adresa u inostranstvu], ovlašćujem [ime i prezime], [adresa u BiH], da me zastupa u ostavinskom postupku iza [ime ostavioca] pred [naziv suda/notara], broj predmeta [broj]. Punomoćnik je ovlašten da u moje ime da i potpiše nasljedničku izjavu kojom [prihvatam nasljedstvo / se odričem nasljedstva], da prima pismena, prisustvuje ročištima, potpisuje zapisnike, zaključi sporazum o diobi i preuzme rješenje o nasljeđivanju."”

“Primjer dopune za kasniju prodaju: "Dajem posebnu punomoć da punomoćnik, nakon okončanja ostavinskog postupka i upisa mog vlasništva, može zaključiti za nekretninu upisanu u zk. uložak [broj], k. o. [naziv], parcela [broj], po cijeni ne nižoj od [iznos], da pribavi izvatke iz i porezna uvjerenja, potpiše ugovor kod notara i podnese prijedlog za uknjižbu, te da kupoprodajna cijena bude isplaćena isključivo na moj račun [IBAN]."”

Konzulat BiH ili strani notar: kako izabrati

Konzularna ovjera je najčišći put u postupak: konzulat BiH potvrđuje identitet i potpis po domaćim pravilima, pa dokument ne treba ni apostille ni legalizaciju, a nasljednička izjava data pred konzularnim predstavnikom ima po zakonu isto djelovanje kao izjava pred sudom. Cijena su termini i udaljenost: predstavništva rade po zakazivanju, tekst punomoći ili izjave donosite pripremljen, a plaća se konzularna taksa. Ko živi blizu konzulata, tu dilemu obično nema.

Strani notar je brži i bliži, ali njegova ovjera pravi stranu ispravu, pa slijedi pitanje apostillea iz sljedeće sekcije, a često i prevoda. Dodatna zamka je vrsta ovjere: notar može samo ovjeriti vaš potpis ili sastaviti notarski akt, a za radnje poput odricanja organ u BiH očekuje notarsku obradu, ne golu ovjeru potpisa. Prije termina kod notara pitajte organ koji vodi predmet koja mu forma treba, pa notaru recite tačno šta tražite.

Apostille, legalizacija i prevod: kojoj državi šta treba

Apostille je pečat kojim država potpisnica Haške konvencije potvrđuje vjerodostojnost potpisa i pečata na javnoj ispravi, recimo na notarskoj ovjeri vaše punomoći. BiH je strana Konvencije od 1992. godine, pa isprava s apostilleom iz druge države ugovornice u BiH ne prolazi nikakvu dalju legalizaciju.

Prije nego što apostille uopšte platite, provjerite treba li vam. BiH s nizom država ima bilateralne ugovore o pravnoj pomoći koji javne isprave oslobađaju svake ovjere: to su, provjereno po samim ugovorima, Hrvatska, Slovenija, Srbija, Crna Gora, Austrija, Mađarska, Češka, Slovačka, Rumunija, Rusija i Francuska, a za Italiju oslobođenje pokriva ograničen krug isprava, u koji notarska akta i izvodi iz matičnih knjiga ulaze. Punomoć ovjerena kod zagrebačkog ili bečkog notara u BiH se, dakle, koristi samo s prevodom.

Njemačka i Švicarska takvog oslobođenja nemaju: ispravi ovjerenoj kod njihovog notara treba apostille. Isto vrijedi za SAD i ostale članice Haške konvencije bez bilateralnog ugovora. S Turskom, Belgijom, Poljskom, Bugarskom i Kiprom ugovori postoje, ali se obim oslobođenja razlikuje, a grčki ugovor oslobađa samo sudske isprave, pa za te države prije plaćanja provjerite konkretan ugovor u pregledu Ministarstva pravde BiH ili pitajte organ koji vodi predmet. Državu koje na ovom spisku nema tretirajte po režimu apostillea; ako nije ni članica Haške konvencije, čeka vas puna legalizacija, lanac ovjera u državi izdavanja pa nadovjera u DKP-u BiH. Detaljnija tabela po državama je u vodiču o ovjeri i prevodu stranih dokumenata.

Prevod na jezik postupka radi stalni sudski tumač i njegov pečat je sve što prevodu treba. Isprave na hrvatskom ili srpskom su na jeziku koji je u službenoj upotrebi u BiH, pa se ne prevode. Prije naručivanja pitajte organ prevodi li se i sam apostille pečat ili samo sadržaj isprave; praksa nije ujednačena, a razlika je stranica prevoda koju je bolje ne platiti uzalud.

Sken, kopija, ovjerena kopija i original: šta ko traži

Sken je slika dokumenta, kopija je papir bez snage, ovjerena kopija je kopija s potvrdom da odgovara originalu, a original je isprava s vlastoručnim potpisom i pečatom. Organi u BiH odlučuju na osnovu originala ili ovjerenih kopija; sken služi za najavu i provjeru teksta, rijetko za išta više. Šta koja institucija najčešće traži:

Nasljednik iz Njemačke, Austrije ili SAD-a

Tri države iz kojih se nasljednici najčešće javljaju pokazuju koliko put istog papira zavisi od države. Iz Austrije je najjednostavnije: zbog bilateralnog ugovora punomoć ovjerena kod austrijskog notara ulazi u postupak u BiH samo s prevodom, bez apostillea, a na raspolaganju je i ambasada BiH u Beču. Iz Njemačke imate dva puta: ovjera u nekom od konzulata BiH, koja ne traži ništa dodatno ali čeka termin, ili njemački notar pa apostille pa prevod. Iz SAD-a je princip isti kao u Njemačkoj: notary public ovjeri potpis, apostille izdaje nadležni organ savezne države u kojoj notar radi, pa slijedi prevod kod sudskog tumača.

• Prvo pošaljite nacrt punomoći ili izjave organu u BiH i pitajte je li forma prihvatljiva.
• Sken šaljite radi najave, a original kurirskom službom s praćenjem kad organ potvrdi da ga čeka.
• Za prodaju nekretnine ne koristite punomoć koja pokriva samo ostavinsku raspravu.
• Ako u predmetu ima odricanja, sporazuma ili maloljetnika, ne oslanjajte se na usmena uputstva porodice nego na pravnika.

Odricanje od nasljedstva iz inostranstva

Izjava o odricanju se ne može opozvati; pobija se samo zbog prinude, prijetnje, prevare ili zablude, što je u praksi teško dokazati. Ko se odrekne, ne odgovara za dugove ostavioca; ko prihvati, odgovara do visine vrijednosti naslijeđene imovine. Odricanje ne može biti djelimično ni pod uslovom, a ne može se odreći ni nasljednik koji je ostavinom već raspolagao, recimo prodao stvar iz ostavine; samo čuvanje imovine i tekući troškovi ne smetaju. I jedna razlika koju porodice redovno pobrkaju: "odričem se u korist brata" pravno nije odricanje nego prihvatanje pa ustupanje svog dijela, s drugim posljedicama, uključujući odgovornost za dugove.

Rok i forma se razlikuju po entitetima. U FBiH se odričete do donošenja prvostepenog rješenja, i to izjavom u formi notarski obrađene isprave ili na zapisnik kod suda; iz inostranstva izjava data pred konzularnim predstavnikom BiH ima isto djelovanje. U RS se odričete do završetka rasprave o zaostavštini, izjavom kod suda, kod notara ili pred predstavništvom BiH. Ako izjavu radite kod stranog notara, računajte na apostille po pravilima iz prethodnih sekcija i na prevod, i unaprijed pitajte organ prihvata li tu formu za odricanje, jer su tu sudovi najstroži. U izjavi navedite svoje podatke, ime i datum smrti ostavioca, broj predmeta ako ga znate i izričito da se odričete nasljedstva.

Prodaja naslijeđene nekretnine iz inostranstva

Prodaja ide u dvije faze koje traže različite papire: prvo ostavinski postupak do rješenja o nasljeđivanju i upisa vašeg vlasništva, pa tek onda raspolaganje. Punomoć za ostavinsku raspravu ne pokriva prodaju; za nju treba posebna punomoć s opisom nekretnine, ovlaštenjem za zaključenje ugovora i podnošenje prijedloga za uknjižbu.

Nakon rješenja punomoćnik pribavlja zemljišnoknjižni izvadak i može voditi cijelu prodaju, od oglašavanja do potpisa kod notara. Notar će za ugovor tražiti originalnu posebnu punomoć sa svim ovjerama i, u pravilu, ovjerenim prevodom. Dvije stvari dogovorite unaprijed: da kupoprodajna cijena ide isključivo na vaš račun, s brojem računa upisanim u punomoć, i ko podnosi poreznu prijavu; obavezu i rok prijave provjerite u nadležnoj poreznoj upravi prije isplate.

Imovina i u BiH i u inostranstvu

Kad ostavilac ima stan u Sarajevu i račun u Beču, ne postoji jedan postupak koji rješava oboje. Za nekretnine u BiH isključivo su nadležni domaći sudovi i njih raspravlja domaća ostavina bez obzira na bilo koje strano rješenje. Imovinu u drugoj državi u pravilu raspravlja tamošnji organ po svojim pravilima. Računajte, dakle, na dva postupka, svaki sa svojim dokumentima, prevodima i troškovima.

Strano rješenje o nasljeđivanju u BiH ne djeluje samo od sebe: da bi se po njemu išta upisalo ili naplatilo, mora ga u vanparničnom postupku priznati kantonalni sud u FBiH, okružni sud u RS, odnosno Osnovni sud Brčko distrikta, istim putem kojim se priznaje i strana presuda o razvodu. Evropska potvrda o nasljeđivanju, koju izdaju organi država EU, u BiH nema dejstvo, jer BiH nije članica EU; i s njom u ruci za imovinu u BiH prolazite domaću ostavinu, a za ostalo priznanje.

Dvije praktične stvari uz to. Ako je ostavilac primao penziju iz inostranstva, o smrti odmah obavijestite isplatioca, jer se penzije uplaćene poslije smrti kasnije potražuju od porodice. Za račune, štednju i osiguranja u drugoj državi pitajte tu banku ili osiguravača šta tačno traže: najčešće je to odluka tamošnjeg organa, a ponekad prihvataju i bh. rješenje s prevodom i ovjerom koju sami naznače.

Korak po korak za tri tipične situacije

A) Ne mogu putovati; želim da izjavu da moj punomoćnik

1. Pitajte sud ili notara koje ovjere prihvata: konzulat BiH ili strani notar s apostilleom gdje je potreban.
2. Sastavite posebnu punomoć s izričitim ovlaštenjem za davanje i potpisivanje nasljedničke izjave i naznakom smjera (prihvatanje ili odricanje).
3. Ovjerite je u konzulatu BiH ili kod lokalnog notara, pa dodajte apostille ako ga država traži.
4. Uradite prevod sudskog tumača ako je punomoć na stranom jeziku.
5. Original pošaljite kurirskom službom, sken e-poštom za najavu; punomoćnik prisustvuje raspravi i daje izjavu.

B) Ne mogu putovati; punomoćnik treba i prodati nekretninu

1. Pripremite dvije punomoći ili jednu s dvije jasno odvojene cjeline: ostavina i prodaja, s opisom nekretnine i najnižom cijenom.
2. Ovjera i apostille ili legalizacija u državi boravka, prevod ako se traži.
3. Punomoćnik okonča ostavinu i upiše vlasništvo, pa kod notara zaključi kupoprodaju i podnese prijedlog za uknjižbu.
4. Isplata cijene ide direktno na vaš račun upisan u punomoć.
5. Sačuvajte sva rješenja i potvrde i provjerite rok porezne prijave.

C) Mogu doći, ali želim sve završiti u jednom putovanju

1. Unaprijed pošaljite sken poziva i ličnog dokumenta i dogovorite termin na koji dolazite s kompletom dokumenata (izvodi, smrtovnica, dokazi o imovini).
2. Na ročištu dajte izjavu na zapisnik i potpišite sve što se može isti dan.
3. Za slučaj odgode ostavite rezervnu punomoć osobi od povjerenja u BiH, da proceduralne korake završi kad otputujete.

Kada angažovati advokata, a šta može konzulat

Advokata u BiH angažujte kad je predmet sporan: kad ima više nasljednika bez dogovora, kad se osporava testament, kad su dugovi ostavioca veliki ili je sporno šta uopšte ulazi u ostavinu, npr. dio koji je bračna stečevina nadživjelog supružnika. Isplati se i kad imovine ima u više općina, entiteta ili država, i uvijek kad punomoć treba proširena ovlaštenja za odricanje, sporazum ili prodaju: advokat provjeri praksu konkretnog organa, preuzme komunikaciju i čuva rokove i originale.

Konzulat je prva adresa za ovjeru potpisa na punomoći ili izjavi i za davanje nasljedničke izjave pred konzularnim predstavnikom, a izdaje i potvrde koje postupak zna tražiti, poput potvrde o životu ili ovjerene kopije pasoša. Prije dolaska provjerite na stranici predstavništva kako se zakazuje termin, kolika je taksa i šta od dokumenata donosite; jedna e-poruka unaprijed obično uštedi drugi dolazak.

Korisni izvori