Razvod kada jedan supružnik živi u inostranstvu: nadležnost, dostava i priznanje presude u BiH (praktični vodič)

Četiri pitanja koja treba razdvojiti

Ljudi koji se razvode preko granice rijetko griješe u pravu. Griješe u redoslijedu. Status braka, dostava pismena, priznanje strane odluke i podjela imovine četiri su odvojena postupka, s različitim propisima i različitim organima, i riješen jedan ne rješava ostala tri.

Kada je za bračni spor nadležan sud u BiH

Nadležnost domaćeg suda ne zavisi od toga gdje je brak sklopljen nego od državljanstva i prebivališta supružnika. Zakon o sukobu zakona nabraja tri situacije u kojima sud u BiH sudi i kad tuženi ovdje nema prebivalište.

• Oba supružnika su državljani BiH, bez obzira gdje imaju prebivalište.
• Tužilac je državljanin BiH i ima prebivalište u BiH.
• Supružnici su posljednje zajedničko prebivalište imali u BiH, a tužilac u vrijeme podnošenja tužbe ovdje ima prebivalište ili boravište.

Postoji i četvrti slučaj, rijedak ali koristan: tužilac je državljanin BiH, a pravo države čiji bi sud inače bio nadležan uopšte ne poznaje razvod. U suprotnom smjeru zakon je stroži. Kad je tuženi državljanin BiH koji ovdje i živi, nadležnost domaćeg suda je isključiva, pa priznanje strane presude o takvom braku zavisi od toga ko ga traži i protivi li se druga strana.

Koji sud konkretno, kaže zakon o parničnom postupku, i tu tužilac ima izbor. Pored suda opšte mjesne nadležnosti, u bračnom sporu je nadležan i sud na čijem su području supružnici imali posljednje zajedničko prebivalište. Za tuženog državljanina koji stalno živi vani, opšte mjesno nadležan je sud njegovog posljednjeg prebivališta u tom entitetu.

Nadležnost i mjerodavno pravo nisu isto. Zakon o sukobu zakona u članu 35. kaže da se razvod sudi po pravu države čiji su državljani oba supružnika. Kod različitih državljanstava primjenjuju se kumulativno prava obje države, a ako se po njima brak ne bi mogao razvesti, primjenjuje se domaće pravo, uz uslov da je jedan supružnik u vrijeme tužbe imao prebivalište u BiH. Zato pitanje o državljanstvu druge strane na prvoj konsultaciji nije formalnost.

Parovi s djecom prije tužbe prolaze još i posredovanje, odnosno mirenje, i tu entiteti nisu isti. U RS i Brčko distriktu organ starateljstva ne mora zakazati ročište ako drugi supružnik živi vani; umjesto zapisnika sastavlja službenu zabilješku koja vrijedi isto, a u RS tužba poslije toga ide u roku od šest mjeseci. U FBiH zakon izuzetak veže za nepoznato boravište duže od šest mjeseci i za oduzetu poslovnu sposobnost, dok sam život u inostranstvu tamo nije naveden kao razlog. Ostalo teče kao u bez inostranog elementa.

Dostava: korak koji stvarno oduzima vrijeme

Pismena se u inostranstvo dostavljaju diplomatskim putem, osim ako međunarodni ugovor ne kaže drugačije. Državljanima BiH sud smije dostavljati i poštom ili preko predstavništva BiH u toj državi. Za sve ostalo postoji Haška konvencija o dostavi sudskih i vansudskih dokumenata iz 1965, koja BiH obavezuje od 1. februara 2009; centralni organ je Ministarstvo pravde BiH, a prepiska ide na engleskom.

Konvencija radi u oba smjera, ali ne pod istim uslovima. BiH nije stavila nijedan prigovor, pa se pismena iz inostranstva ovdje smiju dostavljati i običnom poštom, bez prevoda. Prema vani je uže: Njemačka, Austrija, Švicarska, Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Turska usprotivile su se dostavi poštom, pa pismeno mora preko centralnih organa. Njemačka uz to traži prevod na njemački, Srbija na srpski, a Slovenija poštu dopušta samo preporučeno s povratnicom i uz prevod na slovenački. Prevod sudskog tumača zato ide zajedno s tužbom, jer se paket bez njega vraća na dopunu.

Koliko sve to traje, niko službeno ne obećava. BiH Haškoj konferenciji nije prijavila prosječno vrijeme izvršenja zamolnice. Konvencija daje samo jednu orijentaciju: sudija smije presuditi bez potvrde o dostavi tek nakon šest mjeseci od otpreme, i to ako je njegova država to izjavom dopustila. BiH takvu izjavu nije dala, pa domaći sud čeka potvrdu. Računajte na mjesece.

Kad adresa nije poznata, konvencija se uopšte ne primjenjuje, jer izričito ne važi ako se adresa primaoca ne zna. Nastupaju domaća pravila, a ona koštaju. Ako tuženi ne stanuje na posljednjoj poznatoj adresi, a ni sadašnje boravište ni radno mjesto se ne mogu utvrditi, tužba se objavljuje na oglasnoj ploči suda i u najmanje jednim dnevnim novinama koje se distribuiraju u entitetu. Dostava se smatra obavljenom istekom 15 dana od objave. Troškove objave predujmljuje tužilac, a ako ih ne uplati u roku koji sud odredi, tužba se odbacuje.

Uz to sud tuženom postavlja privremenog zastupnika, i to upravo za dva slučaja iz ovih predmeta: kad su prebivalište i boravište nepoznati, a tuženi nema punomoćnika, i kad je tuženi u inostranstvu bez punomoćnika u zemlji, pa se dostava nije mogla obaviti. Zastupnik ima prava zakonskog zastupnika i zastupa tuženog dok se on ili njegov punomoćnik ne pojave pred sudom. O postavljanju sud u roku od osam dana objavljuje oglas u službenom glasilu i na oglasnoj ploči. U Brčko distriktu je to i jedini put, jer tamošnji zakon nema dostavu objavom za tuženog nepoznatog boravišta.

Kako se strana presuda o razvodu priznaje u BiH

Razvod okončan u inostranstvu u BiH ne vrijedi sam od sebe. Strana sudska odluka izjednačava se s domaćom tek kad je prizna sud u BiH. Do tada ste u domaćim evidencijama i dalje u braku, sa svim što iz toga slijedi pred matičarem, bankom i notarom.

Prijedlog se vodi u vanparničnom postupku, a nadležan je viši sud nego što ljudi očekuju: u Federaciji BiH kantonalni, u Republici Srpskoj okružni, u Brčko distriktu Osnovni sud distrikta. Podnijeti ga smije svako ko za to ima pravni interes, ne samo bivši supružnici, a žalba se izjavljuje u roku od 15 dana od dostavljanja rješenja. U Kantonu Sarajevo taksa na prijedlog za priznanje inostrane odluke u statusnoj stvari iznosi 100 KM.

Uz prijedlog idu presuda u originalu ili ovjerenom prepisu i potvrda nadležnog stranog suda da je odluka pravosnažna po pravu države u kojoj je donesena. Bez te potvrde priznanja nema, a najlakše se traži dok ste još u toj državi. Presuda se prevodi kod sudskog tumača. Ovjera potpisa u općini ili kod notara ovdje ne pomaže: strani dokument se ne ovjerava u BiH nego u državi iz koje dolazi.

Treba li uz presudu i apostille, zavisi isključivo od države koja ju je donijela. BiH je strana Haške konvencije o ukidanju potrebe legalizacije od 1992, ali s nizom država ima i bilateralne ugovore o pravnoj pomoći koji sudske isprave oslobađaju svake dalje ovjere. Upravo se tu najčešće plati ovjera koja nije bila potrebna.

Imovina i kredit u BiH dok je supružnik van države

Prvi korak ovdje nije pravni nego administrativni: popis. Zemljišnoknjižni izvadak za svaku nekretninu, ugovor o kreditu i stanje duga, brojevi računa, podaci o vozilu i poslovnim udjelima. Iz inostranstva se sve to pribavlja sporije i skuplje, pa se prikuplja dok neko od vas još putuje u BiH.

Dogovor postignut porukama ne upisuje se u zemljišnu knjigu, a forma za nekretnine nije ista u cijeloj zemlji. U Republici Srpskoj i Brčko distriktu ugovor o prenosu vlasništva mora biti notarski obrađena isprava, i posao bez nje je ništav. U Federaciji BiH notarska obrada nije uslov punovažnosti otkako je Ustavni sud FBiH 2019. ukinuo tu odredbu, ali potpisi i tamo moraju biti ovjereni da bi se ugovor mogao upisati.

Banka je poseban sagovornik. Presuda o razvodu ne obavezuje banku da jednog supružnika oslobodi kredita ni da promijeni sudužnika. To ide preko aneksa ugovora, uz saglasnost banke i novu procjenu kreditne sposobnosti onoga ko ostaje. Dok se to ne desi, rata se traži od oba potpisnika, bez obzira ko živi u stanu.

Supružnik u inostranstvu najveći dio posla vodi preko punomoći, i tu se griješi na istom mjestu. Punomoć za vođenje brakorazvodne parnice ne pokriva prodaju nekretnine, potpisivanje imovinskog sporazuma, preuzimanje novca ni pregovore s bankom. Svaka od tih radnji traži izričito ovlaštenje, a za nekretninu i formu koju domaći notar prihvata. Punomoć najčešće bude odbijena zbog radnje koja u njoj nije navedena, isteklog roka ili ovjere koja ne odgovara poslu.

Ako postoji sumnja da druga strana u međuvremenu , to je poseban i hitan postupak, odvojen od razvoda. Odugovlačenje s dostavom zna biti prvi znak da se dobija na vremenu.

Dokumenti koje treba pripremiti prije postupka

Dokumentacija se ovdje ne prikuplja radi urednosti nego radi rokova. Papir koji fali u domaćoj parnici košta jedno ročište; u predmetu s inostranstvom košta cijeli krug međunarodne dostave.

Tri situacije koje se najčešće javljaju

Supružnik je u Njemačkoj i ne pristaje na sporazumni razvod. Postupak se planira kao tužba s dostavom preko centralnih organa, jer se Njemačka usprotivila dostavi poštom, i s prevodom na njemački pripremljenim unaprijed. Čekanje na privatni odgovor tu donosi samo izgubljene mjesece.

Razvod je već završen u Hrvatskoj ili Sloveniji, a u BiH se i dalje vodite kao vjenčani. Težište prelazi na prijedlog za priznanje pred kantonalnim ili okružnim sudom, uz presudu s potvrdom pravosnažnosti i prevod. Apostille za te dvije države ne treba, jer ga bilateralni ugovori isključuju.

Oba supružnika žive vani, a u BiH imaju stan pod kreditom. Statusni i imovinski dio planiraju se zajedno, a vode odvojeno. Bez saglasnosti banke i bez ugovora u formi koju zemljišna knjiga prihvata, dogovor o tome ko preuzima stan ostaje neproveden, pa se podjela stana odgađa dok neko ne dođe u BiH ili ne pošalje punomoć s pravim ovlaštenjima.

Kada advokat stvarno štedi novac

Advokat za razvod nije obavezan, ali ovdje postoje tačke na kojima samostalno vođenje skupo ispadne. Prijedlog za priznanje strane odluke je vanparnični postupak sa žalbenim rokom od svega 15 dana. Nepoznata adresa povlači predujmove za objavu i za zastupnika za primanje pismena, a promašena procjena tu znači odbačenu tužbu.

Prije prve konsultacije napišite jednu stranicu: gdje ko živi i od kada, gdje je brak sklopljen i gdje upisan, postoji li već postupak u drugoj državi i dokle je stigao, gdje je imovina i šta ste pribavili. Bez toga se prva konsultacija potroši na ta ista pitanja. Punomoć za zastupanje ovjerava se u predstavništvu BiH u državi u kojoj živite, pa se ne putuje zbog jednog potpisa.

Korisni izvori

Spiskovi ugovornica i bilateralnih ugovora mijenjaju se češće od samih zakona. Prije nego platite ovjeru, prevod ili taksu, provjerite konkretnu državu i pitajte sud kojem predajete podnesak kako postupa u toj situaciji.